U Osijeku će ovih dana početi isplata uskrsnica umirovljenicima čija je mirovina niža od 340 eura, a uskrsnice će, ovisno o iznosu mirovine, biti između 15 i 55 eura. U proračunu Grada Osijeka za tu je namjenu osigurano 400 tisuća eura, procjenjuje se da će pravo na isplatu ostvariti trećina osječkih umirovljenika, dakle njih deset tisuća. Uskrsnice će umirovljenicima s liste HZMO-a, uz uvjet da je mirovina 160 eura i manje, iz svog proračuna podijeliti i Osječko-baranjska županija, u jedinstvenom iznosu od 25 eura po osobi.

Grad Osijek napravio je jednu iznimku, kako bi što više umirovljenika ostvarilo pravo na uskrsnicu, odlučio je odluku o isplati donijeti prije prvog ovogodišnjeg usklađivanja mirovina, u suprotnom bi dio umirovljenika ili izgubio pravo, ili dobio manju uskrsnicu. Državni zavod za statistiku objavio je krajem veljače podatke o plaćama u 2022. godini, koji pokazuju da je usporio rast plaća, te su u drugom dijelu prošle godine brutoplaće porasle za 2,5 posto u odnosu prema prvom dijelu godine. Inflacija je pak u drugom dijelu godine u odnosu prema prvom bila 6,7 posto. Na temelju tih podataka Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje početkom ožujka donijelo je odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od 1. siječnja 2023., koja iznosi 10,86 eura/81,82 kn. Budući da je AVM od 1. srpnja 2022. iznosio 10,31 euro/77,65 kn, stopa rasta iznosi 5,37 posto. AVM se izračunava prema odnosu rasta plaća i potrošačkih cijena u omjeru 70:30 u korist stope koja je više rasla. U ovom slučaju udjel stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa promjene veći je od 50 posto, što znači da se stopa godišnjeg rasta mirovina određuje tako da se zbroji 70 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 posto stope promjene prosječne brutoplaće. Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju, s mirovinom za ožujak, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču 2023, i bit će veće prosječno 20 eura. Prosječna mirovina, od 438 eura, narast će na 462 eura. U veljači je već stigla povišica od deset posto za obiteljske mirovine i tri posto za najniže mirovine. Jednokratno novčano primanje korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života isplaćeno je 21. ožujka, dobila su ga 15.223 korisnika, a za tu isplatu osigurano je 1,4 milijuna eura iz državnog proračuna.

No to nisu najveće novosti za umirovljenike ove godine. Vlada RH je od početka godine udovcima i udovicama omogućila, uz zadržavanje vlastite, dobivanje i smanjene mirovine preminulog bračnog partnera. Do sada je zahtjev za ostvarivanje tog prava podnijelo više od 94 tisuće umirovljenika. Obrađena je trećina predanih zahtjeva, oni kojima je već isplaćen dio mirovine za preminulog bračnog partnera prosječno su dobili 85 eura te druge mirovine. Zahtjeve su u većem broju podnosile žene, jer njih je znatno više među dosadašnjim korisnicima obiteljske mirovine. U svakom slučaju, za svaki predani zahtjev vodi se upravni postupak, svima koji su predali zahtjev u HZMO-u izračunavaju "isplativiju" varijantu, dakle zadržati samo svoju ili pak imati dvije mirovine. Podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije vremenski ograničeno, a izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju propisani su uvjeti za isplatu dijela obiteljske mirovine, kao i datum od kada pripada njegova isplata.



Kako je vrijeme koji se provodi u mirovini relativno dugo, u Hrvatskoj oko 21,3 godine, te s obzirom na to da je petina stanovnika Hrvatske starija od 65 godina, zanimljivo je i nedavno objavljeno istraživanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) o razini financijske pismenosti osoba koje aktivno planiraju ili ostvaruju mirovinu. Naglasak je stavljen na mirovinsku pismenost, korištena prava iz mirovinskog sustava i očekivanja u mirovini. Čak je trećina ispitanika u dobi od 50 do 65 godina umirovljena, a više od polovine ih je otišlo u prijevremenu starosnu mirovinu. Samo manji broj ispitanika u mirovni ostvaruje neki prihod i izvan sustava obveznog mirovinskog osiguranja, u okviru kojeg mirovinu ostvaruje 91 posto svih umirovljenika (1. stup, odnosno 1. i 2.). Dodatni izvor prihoda svaki četvrti umirovljenik ostvaruje daljnjim radom tijekom mirovine, a oslanjanje na dobrovoljnu mirovinsku štednju bitno je manje zastupljeno (pet posto). Tek se pet posto osoba u mirovini oslanja na stalni prihod od financijske ili nefinancijske imovine, a dodatnih pet posto na povremeni prihod od njihove prodaje. Unatoč tim više ili manje dostupnim mogućnostima za dopunu primanja iz obveznog mirovinskog sustava gotovo 41 posto ispitanika u mirovini se mora financijski dodatno oslanjati na svoju obitelj.