Novosti
POLITIČKI DOGOVOR O POTPORI I SLANJU STRELJIVA

Plenković: Hrvatska bi uhitila Putina kada bi došao u zemlju, EU i dalje snažno uz Ukrajinu
Objavljeno 25. ožujka, 2023.
Prvi put u svojoj povijesti Europska unija zajednički će nabaviti oružje i streljivo

Kada bi ruski predsjednik Vladimir Putin, za kojeg je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za uhićenje, posjetio Hrvatsku, on bi bio uhićen sukladno proceduri predviđenoj zakonom, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković. Hrvatska je pristupila statutu Međunarodnog kaznenog suda i donesen je zakon o suradnji s tim sudom.



Slanje streljiva


"Tim zakonom predviđene su sve procedure u slučaju da postoji nalog za uhićenje neke osobe i tu se, koliko mi je poznato, imunitet ne primjenjuje. Prema tome procedura bi bila upravo onakva kakva je predviđena tim zakonom i naravno da bi reagirala i hrvatska policija i nadležna tijela", izjavio je Plenković odgovarajući na pitanje novinara kako bi Hrvatska postupila u slučaju Putinova posjeta. Plenković je istaknuo kako takav posjet "ipak nije realan". "Ne vjerujem da će se on zaputiti tako skoro u zemlje koje su stranke Rimskog statuta", rekao je Plenković u Bruxellesu nakon završetka samita EU-a. Istaknuo je da je na samitu ponovljena snažna potpora cijele Europske unije Ukrajini.

Gergeli Gulyas, šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je u četvrtak da Mađarska ne bi uhitila Putina kada bi ušao u zemlju, jer za to nema pravne osnove. Mađarska je potpisala i ratificirala Rimski statut kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud (ICC). Taj je sud izdao uhidbeni nalog za Putina optuživši ga za ratni zločin ilegalne deportacije stotine djece iz Ukrajine. Na pitanje bi li Putin bio uhićen kada bi došao u Mađarsku, Gulyas je rekao da Rimski statut nije ugrađen u mađarski pravni sustav.

Čelnici država članica Europske unije podržali su na samitu odluku o hitnom slanju milijun komada topničkog streljiva Ukrajini kroz zajedničku nabavu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao ih je da požure s isporukom. U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova i ministri obrane država članica postigli politički dogovor o planu nabave milijun topničkih projektila kalibra 155 mm u sljedećih godinu dana. Za to će biti osigurano milijardu eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za nabavu streljiva iz postojećih zaliha te još milijardu za narudžbu streljiva kalibra 155 milimetara kako bi se popunile ispražnjene zalihe. "Uzimajući u obzir sigurnosne i obrambene interese država članica, Europsko vijeće pozdravlja dogovor Vijeća EU-a o hitnoj isporuci topničkog streljiva Ukrajini i, bude li zatraženo, raketa, kroz zajedničku nabavu i mobiliziranjem odgovarajućih sredstava iz Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se osiguralo milijun komada topničkog streljiva unutar sljedećih 12 mjeseci", kaže se u zaključcima Europskog vijeća. Time prvi put u povijesti EU zajednički nabavlja oružje i streljivo.

Nezamisliv zločin


Čelnicima EU-a na samitu se videovezom pridružio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je u četvrtak posjetio gradove na istoku koji su pod višemjesečnom ruskom opsadom. Govoreći iz vlaka, Zelenskij je poručio čelnicima EU-a da "požure s isporukom oružja, jer u suprotnom rat će se još više produljiti". Zelenskij je, prema diplomatskim izvorima, rekao europskim čelnicima da nije siguran koliko će još trajati. "Još postoji mogućnost da pobijedimo ove godine, ali za to moramo raditi vrlo brzo i zajedno. Samo tako možemo pobijediti Rusiju", rekao je, prema tom izvoru, Zelenskij.

Europsko vijeće još je jednom snažno osudilo rusku agresiju i pozvalo na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, uključujući u postupanju s ratnim zarobljenicima. Najstrože se osuđuje seksualno i rodno utemeljeno nasilje i Rusiju se poziva da odmah osigura siguran povratak prisilno odvedenih ljudi u Rusiju, naročito djece. Europsko vijeće također "prima na znanje" nedavni nalog za uhićenje ruskog predsjednika i ruske povjerenice za dječja prava Marije Lvove-Belove zbog ratnih zločina i nezakonite deportacije i transfer ukrajinske djece s okupiranih ukrajinskih područja u Rusiju.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nazvala je "nezamislivim zločinom" odvođenje 16.200 djece, od kojih se vratilo samo njih 300. "Moramo učiniti sve da se ona vrate, udružiti snage na razini EU-a, surađivati s UN-om, koristiti sve dostupne alate. To bi mogao biti zadatak za nekoliko godina", rekla je, prema diplomatskim izvorima, Ursula von der Leyen.

Ona je također pozvala na ubrzanu dostavu oružja i streljiva Ukrajini i najavila da će Komisija najesen predstaviti strategiju za razvoj europske obrambene industrije.

Dijana Pavlović
OHRABRENJE ZBOG OTPORNOSTI BANAKA
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poslala je ohrabrujuće poruke glede otpornosti i pouzdanosti bankovnog sustava u europodručju, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Čelnici država članica Europske unije završili su u petak dvodnevni samit sastankom na vrhu europodručja na kojem je govorila i Christine Lagarde. Europski dužnosnici ističu da se propast američke banke Silicon Valley Bank (SVB) i kriza švicarske banke Credit Suisse neće preliti na europske bankarski sustav. U petak je stigla i vijest da je Deutsche Bank izgubila 15 posto vrijednosti. Njemačči kancelar Olaf Scholz kaže da “nema razloga za zabrinutost” u vezi s tom bankom. Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe odbio je nakon samita komentirati slučaj Deutsche Bank, ali je izrazio uvjerenost da su europske banke otporne i jake.

REFORMA TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Čelnici država članica Europske unije zatražili su da se do kraja ove godine dovrše reforme tržišta električne energije kako bi se ubuduće izbjegli veliki skokovi cijena, kao što je bio slučaj prošle godine. Čelnici država članica također su pozvali u svojim zaključcima usvojenim prvog dana svog dvodnevnog samita Vijeće EU-a i Europski parlament da “što prije postignu dogovor o svim relevantnim prijedlozima za ubrzanje zelene tranzicije i da bez odgode nastave rad na predloženoj reformi dizajna tržišta električne energije kako bi se usvojila do kraja 2023. godine”. Europska komisija predlaže dugoročne ugovore o kupnji električne energije kako bi računi potrošača za struju bili manje izloženi kratkoročnim promjenama cijena fosilnih goriva.

Najčitanije iz rubrike