U čemu je zapravo tajna društvenih mreža, njihove raširenosti, globalne dominacije u svim područjima života danas, uključujući i nezaobilaznu politiku... pitali smo Danielu Dolinar, mag. nov., predavačicu na Sveučilištu VERN‘ i višu komunikacijsku savjetnicu Quintana komunikacija.

- Na promjene komunikacijskih navika i razvoj različitih platformi možemo gledati kao na kružni proces u kojem svaki element izravno utječe na drugi. Kada govorimo o društvenim mrežama, Facebook se ističe u masi, budući da je i sama platforma kao takva rasla i razvijala se paralelno s razvojem tehnologije te doživjela najveće promjene. U dvadeset godina postojanja platforma je znatno promijenila svoj izgled i mogućnosti. Zbog svoje dominacije postala je sinonim za društvene mreže, ali nemojmo zaboraviti ni druge društvene mreže i platforme. Ipak, smatram da je razvoj društvenih mreža rezultat jedne još veće promjene, a riječ je o dominaciji mobilnog uređaja kao kanala komunikacije. Eksponencijalni rast popularnosti ovog uređaja započeo je 2017. i 2018. godine i od tada nezaustavljivo raste. Istraživanja pokazuju kako je ovaj uređaj gotovo potpuno zamijenio uporabu drugih uređaja. Dominacija mobilnih uređaja potpuno je promijenila način na koji se danas informiramo, učimo i zabavljamo, također izravno je utjecala na nastanak novih i razvoj postojećih platformi poput društvenih mreža te individualizaciju medijskih navika korisnika.

Politička komunikacija na društvenim mrežama također je doživjela procvat posljednjih godina, od Obame preko Trumpa, između ostalih aktera. Koliko je tu dobroga i korisnoga, a koliko štetnoga i kontraproduktivnoga, ako gledamo širi politički kontekst, uz onaj klasični vezan uz izbornu propagandu...?

- Društvene mreže postale su neizbježan dio modernih izbornih kampanja i politike općenito. Državni dužnosnici, kandidati i politički aktivisti koriste i trebali bi koristiti društvene mreže kako bi dosegnuli široku publiku i promovirali svoje političke ideje. Kao i kod bilo kojeg oblika komunikacije, postoje i potencijalne negativne posljedice. Društvene mreže omogućuju političarima da komuniciraju s biračima izravno i u realnom vremenu, bez posrednika i potencijalnog framinga. Istovremeno, ovaj oblik komunikacije može dovesti do neželjenih posljedica, poput širenja lažnih informacija, netolerancije te polarizacije. Što osobito dolazi do izražaja zbog medijskih mjehurića, koji na neki način smanjuju doseg informacija izvan naših okvira mišljenja, jer korisnici samo vide sadržaj koji odgovara njihovim stajalištima, čime se potencijalno pogoršava polarizacija.

U praksi, iako nije uvijek tako, politički akteri trebali bi djelovati na temelju činjenica i argumentiranih stajališta, trebali bi težiti smanjenju polarizacije i povećanju dijaloga između suprotstavljenih strana. U tom smislu, društvene mreže mogu biti korisne u izgradnji mostova između različitih skupina i poticanju sudjelovanja u političkom procesu.

S obzirom na to da su društvene mreže postale dodatni kanal komunikacije koji političari i političke stranke koriste kako bi privukli birače, mogu li društvene mreže postati ključno političko oružje koje će u budućnosti odlučivati pobjednike i gubitnike? S tim u vezi, jesu li društvene mreže postale oružje populista, autokrata, političke (ne)korektnosti ili oružje liberalne demokracije?

- One jesu važno oružje u politici i u budućnosti će igrati sve veću ulogu u odlučivanju birača, jasno je da političari i političke stranke moraju biti prisutni na društvenim mrežama kako bi postigli uspjeh u svojim kampanjama. Važno je napomenuti da društvene mreže kao takve, same po sebi neće donijeti pobjedu političkom kandidatu ili stranci, već način kako se koriste.

Jesu li društvene mreže postale oružje populista, autokrata, političke (ne)korektnosti ili oružje liberalne demokracije, odgovor je složen i ovisi o mnogim čimbenicima. Politički akteri koriste društvene mreže, kao i druge kanale komunikacije za promicanje svojih stavova, one omogućuju svima da izraze svoje mišljenje i sudjeluju u političkoj debati. Što može i trebalo bi pozitivno utjecati na demokraciju, sve dok se ne koriste za namjerno širenje lažnih informacija, ugrožavanje demokratskih procesa, otežavanje donošenja informiranih odluka i ugrožavanje socijalne kohezije. U konačnici, ni jedan kanal komunikacije sam po sebi ne može biti ni dobar ni loš, to isključivo ovisi o korisniku, odnosno o načinu na koji se oni koriste.

U proljeće 2022. godine EU je donio megazakon s namjerom da sveobuhvatno regulira glavne platforme - takozvani Zakon o digitalnim uslugama (DAS). Između ostalog, tehnološke kompanije sada moraju bar brzo izbrisati nelegalni sadržaj. U suprotnom postoji opasnost od visokih kazni. Koliko je taj zakon saživio u stvarnosti, i može li imati učinka?

- Pitanje slobode (društvenih) medija i regulacije kontinuirano se izmjenjuje. Načelo težimo što većoj slobodi medija i govora, ali onda zbog ranije spomenutih - načina korištenja, dođemo u razdoblje kada nastojimo regulirati komunikaciju kako bismo spriječili ili bar kontrolirali neželjene efekte. Novina je da tehnološke kompanije sada moraju uklanjati nelegalni sadržaj u roku od sat vremena od primitka obavijesti o takvom sadržaju, u suprotnom, slijede visoke kazne. Zakon je usmjeren na uklanjanje sadržaja koji šteti pojedincu ili zajednici poput sadržaja koji utječe na integritet i sigurnost država, sadržaj koji promiče rasizam ili seksualno zlostavljanje djece, rasistički sadržaj, itd. Zakon je tek nedavno donesen, pa se još uvijek ne može sa sigurnošću tvrditi koliko će uspješan biti u stvarnosti. Kao i uvijek, kada su u pitanju zakoni, većina njih je dobra, ali uvijek se postavlja pitanje primjene. Tek će vrijeme pokazati koliko će ovaj zakon biti učinkovit u praksi.

Zaključno, koristite li i sami, i koje društvene mreže, koja su i kakva iskustva? Ako ne koristite - zašto?

- Aktivno koristim Facebook, Instagram i Linkedin, ali zbog poslovnih i drugih obveza pratim i druge društvene mreže. Primarno društvene mreže koristim kao izvor informiranja, praćenja trendova i networking, moja osobna iskustva su pozitivna, iako moram napomenuti da u slučajevima kada naiđem na sadržaj koji širi neistine ili ga smatram neprimjerenim ne libim se prijaviti sadržaj i hajdati izvor. (D.J.)