Švicarska je država u srednjoj Europi, zauzima središnji dio velikog alpskog luka. Na sjeveru graniči s Njemačkom, na sjeverozapadu i jugozapadu s Francuskom, na jugu i jugoistoku s Italijom, a na istoku s Lihtenštajnom i Austrijom; obuhvaća ukupno 41.285 km². Prvi tragovi nastanjenosti na švicarskom području mogu se pratiti od paleolitika. Mnogobrojni nalazi svjedoče o ranoj nastanjenosti današnjega švicarskog teritorija. Švicarska je visokoplaninska zemlja, sastoji se od tri različita prirodnogeografska dijela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni (Mittelland) u središnjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Klimatske razlike uvjetovane su reljefom. Prometna je infrastruktura iznimno razvijena. Švicarska ima najgušću željezničku mrežu u Europi. Novčana je jedinica švicarski franak (Fr, CHF).

Prema Ustavu od 1. siječnja 2000. (novelirani Ustav iz 1874.), Švicarska je konfederalna država, republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Poglavar države predsjednik je konfederacije, kojega između članova vlade imenuje parlament na razdoblje od godine dana; tijekom obnašanja dužnosti nalazi se i na čelu izvršne vlasti. Najvišu izvršnu vlast ima Savezno vijeće sa sedam članova, koji uz predstavljanje političkih preferencija birača moraju što je moguće vjernije oslikavati i regionalnu te jezičnu raznolikost države. Članove Saveznoga vijeća imenuje parlament... Svi netom izneseni podatci (portal enciklopedija.hr) samo su mali dio onoga što Švicarska predstavlja u svojoj cjelovitosti i neovisnosti danas. O toj i takvoj Švicarskoj, uključujući i odnose s Hrvatskom, za ovotjedni Magazin našoj je suradnici govorio Urs Wolfgang Friedrich Wilhelm Hammer, veleposlanik Švicarske konfederacije u Republici Hrvatskoj.

Vaša Ekscelencijo, početkom rujna prošle godine predali ste vjerodajnice predsjedniku RH Milanoviću. Kako ocjenjujete stanje bilateralnih odnosa Švicarske i Hrvatske danas...

- Tijekom posljednjih desetljeća Hrvatska je u kratkom vremenu prešla veliki put i naši odnosi su u skladu s tim procvjetali. Prošle smo godine različitim manifestacijama u Hrvatskoj i Švicarskoj obilježili 30. obljetnicu naših diplomatskih odnosa. Nedavni posjeti hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića Ženevi 7. travnja 2022. i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana prošlog srpnja Luganu naglašavaju političku važnost naših odnosa. Kako ministar Grlić Radman dugi niz godina živi u Švicarskoj, ja sam vjerojatno jedini švicarski veleposlanik u svijetu koji s ministrom vanjskih poslova zemlje domaćina može komunicirati ne samo na njemačkom, nego i na švicarskom njemačkom!

U prvim kontaktima sa zastupnicima u Hrvatskom saboru primijetio sam obostranu spremnost za produbljivanje naših odnosa i na parlamentarnoj razini. U Saboru djeluje Grupa hrvatsko-švicarskog prijateljstva. Hrvatska i Švicarska imaju zajednički interes i predanost stabilnom i mirnom razvoju regije Zapadnog Balkana.

Kakvi su gospodarski odnosi i kolika je bila robna razmjena prošle godine?

- Prema privremenim podatcima iz Švicarske, bilateralna robna razmjena između Hrvatske i Švicarske u 2022. godini iznosila je 648 milijuna CHF i predstavlja mali pad od 2 % u odnosu na 2021. Hrvatska se može pohvaliti pozitivnom trgovinskom bilancom sa Švicarskom, s ukupnim hrvatskim izvozom od 331 mil. CHF, dok je uvoz dosegao 317 milijuna CHF. Za cjelovitu sliku morat ćemo pričekati još neobjavljene podatke za razmjenu usluga u 2022., koja tradicionalno zahvaljujući turizmu dodatno pridonosi pozitivnoj bilateralnoj trgovinskoj bilanci Hrvatske. Glavni izvoz iz Švicarske u Hrvatsku su farmaceutski i kemijski proizvodi s udjelom od 54 %, a slijede ih strojevi. Glavni uvozni proizvodi bili su metali i strojevi.

Prema podatcima HNB-a, švicarski subjekti uložili su 699 milijuna CHF u Hrvatskoj između 1993. i 2022. (Q3), što Švicarsku čini 13. najvećim stranim investitorom u Hrvatskoj. Glavna ulaganja Švicarske su u drvnoj, cementnoj, staklenoj i industriji ambalaže.

Oko 60 švicarskih tvrtki uspješno posluje u Hrvatskoj i otvara nekoliko tisuća radnih mjesta. Imamo i Švicarsko-hrvatsku poslovnu udrugu (www.scba.hr) koja zajedno s Veleposlanstvom radi na jačanju gospodarskih veza. Sigurno postoji potencijal koji se može dalje iskoristiti. Mogući sektori za povećanu suradnju uključuju IT sektor, industriju igara na sreću, željeznicu i zeleni prijelaz. Ostvaren je napredak u poboljšanju investicijske klime u Hrvatskoj. Također primjećujemo sve veći interes švicarskog gospodarstva za poslovanje/ulaganje u Hrvatskoj. Za švicarske ulagače jasni, stabilni i transparentni okvirni uvjeti ključni su pri donošenju odluke o ulaganju. Veleposlanstvo vidi prostor za intenziviranje bilateralne trgovine u turizmu s fokusom na održivost.

Koje zajedničke vrijednosti krase obje zemlje, Švicarsku i Hrvatsku?

- Unatoč relativnoj veličini, obje zemlje karakterizira zapanjujuća raznolikost. To se odnosi kako na ukupno raznolikost, tako i na konstruktivnu suradnju s manjinama. Iznenadio sam se kada sam saznao da u Hrvatskoj postoji 27 službeno priznatih manjina. Obje su zemlje raskrižja različitih kultura i igraju ulogu posrednika između Sjevera i Juga, kao i između Zapada i Istoka. Također postoji primjerice i snažna strast prema sportu na individualnoj i profesionalnoj razini u obje zemlje.

Švicarska je prvi put u svojoj povijesti nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a u razdoblju 2023. - 24. godine, čime je stekla dragocjeno iskustvo koje bi mogla podijeliti s Hrvatskom. Konačno, Hrvatska i Švicarska su istomišljenice u multilateralnim forumima i imaju zajednički interes i predanost stabilnom i mirnom razvoju regije Zapadnog Balkana.

Kakva je sadašnja ekonomska situacija u Švicarskoj, s obzirom na krizu koja obuhvaća sve susjede, ali i na posljedice ukrajinskog rata...?

- Posljedice pandemije, nastavak rata u Ukrajini, kao i neizvjesnosti oko opskrbe energijom, izazivaju veliku zabrinutost u Švicarskoj kao i u mnogim drugim zemljama na europskom kontinentu. Unatoč tome, BDP Švicarske porastao je za 2,1 % u 2022., a zahvaljujući jakom švicarskom franku inflacija je relativno umjerena. Iako broj stanovnika u Švicarskoj posljednjih desetljeća konstantno raste i približava se broju od 9 milijuna, suočeni smo s nedostatkom radne snage u određenim sektorima.

Predstavljate Švicarsku u našoj zemlji i Vaša je odgovornost zagovarati švicarske interese u Hrvatskoj. Koji su Vam prioriteti...?

- Povrh naše težnje da produbimo naše političke, gospodarske i kulturne odnose, Švicarska doprinosi društvenoj i gospodarskoj koheziji u Europi kroz takozvani Švicarski doprinos.

Koje su karakteristike ovog švicarskog doprinosa? Koje su lekcije naučene iz prvog programa i koji će se projekti provoditi u okviru drugog programa?

- U listopadu 2022. godine potpisan je Okvirni sporazum između Hrvatske i Švicarske o provedbi drugog švicarskog doprinosa odabranim državama članicama Europske unije. Projekti Prvog švicarskog doprinosa koji se provode do kraja 2024. godine utjecali su na desetke tisuća ljudi čiji su životi poboljšani jer je minsko polje u blizini njihovih domova očišćeno ili njihove obitelji imaju siguran pristup čistoj vodi. U okviru projekata djeca i mladi potaknuti su na aktivnu ulogu u očuvanju svog okoliša, a istraživači su imali priliku surađivati ​​na inovativnim projektima. Štoviše, mladi su stekli obrazovanje koje odgovara zahtjevima tržišta pridonoseći konkurentnosti tržišta rada. Zadovoljni smo vidjeti, osim rezultata projekta, da hrvatski partneri cijene razmjenu znanja i iskustava između naše dvije zemlje kao i rezultate partnerstava.

Razmjena je pridonijela razvoju inovativnih rješenja te jačanju kapaciteta i struktura hrvatskih institucionalnih partnera. Projekti koji će se provoditi u okviru drugog švicarskog doprinosa uključuju aktivnosti u područjima istraživanja i inovacija, upravljanja vodama i otpadnim vodama u Gorskom kotaru, palijativne skrbi i građanskog angažmana. Prioritete su postavile hrvatske vlasti, temeljene na potrebama hrvatskog društva i dosadašnjem pozitivnom iskustvu.

Postoje li projekti u tijeku ili pripremi za ovu godinu?

- Postoji važna i nadamo se sve veća posjećenost Švicaraca na brojnim festivalima u Hrvatskoj. Švicarska je ove godine počašćena da bude zemlja partner prestižnih 53. Varaždinskih baroknih večeri. U Švicarskoj postoji važna Hrvatska zajednica koja ima utjecaj na našu kulturnu suradnju. Švicarskim doprinosom i drugim aranžmanima značajno je proširena suradnja naših zemalja u područjima znanosti i obrazovanja.

Švicarci imaju izraženu radnu etiku. Što je na to utjecalo?

- Reformacija je imala snažan utjecaj na Švicarsku, a utjecaj švicarskih reformatora poput Huldrycha Zwinglija i iznad svih Jeana Calvina imao je učinak daleko izvan Švicarske. Ova protestantska radna etika, kao i rana industrijalizacija koja je započela s urarskom industrijom u Juri, pridonijeli su ovakvom stavu prema poslu. Široko rasprostranjeno siromaštvo koje je potrajalo u 20. stoljeću, osobito u ruralnim područjima, također je natjeralo mnoge ljude na naporan rad, a često i na iseljavanje.

Švicarska je također poznata kao vrlo kreativna i produktivna zemlja. Zanimljivo je da oko 25 % stanovništva nisu švicarski državljani, a oko 40 % stanovništva rođeno je u inozemstvu. Kako svi zajedno razmišljate o budućnosti?

- Švicarska se često opisuje kao nacija koja se ne temelji na jezičnom, kulturnom ili vjerskom identitetu, već ju karakterizira zajednička odlučnost da građani različitog etničkog podrijetla žive zajedno. Zbog svog položaja u srcu kontinenta, Švicarska je tradicionalno europsko raskrižje i privlači mnoge useljenike koji traže političku slobodu, individualne slobode i ekonomski napredak. Sve u svemu, integracija je dobro funkcionirala, što dojmljivo dokazuje primjer uspješnog useljavanja iz različitih dijelova bivše Jugoslavije od 1970-ih.

Vaša zemlja nalazi se u srcu Europe. Kakvi su bilateralni odnosi između Švicarske i Europske unije?

- Uzimajući u obzir snažne odnose sa svojim europskim susjedstvom, za Švicarsku je ključno da ima usredotočenu i usklađenu politiku u ostvarivanju svojih interesa u odnosu na EU. Stoga Švicarska svoje odnose ostvaruje na temelju bilateralnih sektorskih sporazuma koji reguliraju postupke suradnje u jasno definiranim područjima. Od Sporazuma o slobodnoj trgovini iz 1972. godine mreža sporazuma kontinuirano se razvijala, posebice kroz dva ugovorna paketa bilateralnih sporazuma. Ovi sporazumi pružaju opsežan pristup tržištu i čine osnovu za blisku suradnju u ključnim područjima kao što su istraživanje, sigurnost, azil, okoliš i kulturna pitanja. Ovaj bilateralni pristup omogućuje Švicarskoj da vodi politiku otvorenosti i bliske suradnje sa svim državama članicama EU-a.

Razgovarala: Ina STAŠEVIĆ