Objavljeno 22. ožujka, 2023.
Čak 60 posto učenika smatra da novac služi da bi se trošio, a 61 posto ih namjerava odvojiti dio za štednju za mirovinu
Anketno ispitivanje srednjoškolaca iz 2022. godine, koje je provela Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), pokazalo je da je kod učenika došlo do pada u znanju iz područja financijske pismenosti u odnosu prema godini prije. Ipak, višu su razinu znanja mladi iskazali u odgovorima koji određuju njihovo financijsko ponašanje, a posebno je to vidljivo kod njihova odnosa prema kupnji, u usporedbi cijena i razmatranju kupnje. Sudjelovalo je više od 900 učenika iz cijele Hrvatske, prosječne dobi od 17 godina. Gimnaziju je pohađalo njih 5 %, 25 % strukovnu školu, a 70 % srednju ekonomsku školu.
Financijska pismenost ocjenjivala se kroz financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. Kao i godinu prije, najlošije je ocijenjeno financijsko znanje učenika, pa ih tek 20 % zna izračunati realnu kamatnu stopu, a samo 26 % zna da je kod nas štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna. Kako su većina iz srednje ekonomske škole te su u obrazovanju imali doticaj s ekonomskim predmetima, to upozorava da je potrebno intenzivirati edukaciju o financijskim temama, zbog čega je nužna kontinuirana provedba programa financijskog opismenjavanja, koje bi trebalo biti dio sustava obrazovanja. Nasuprot tome, financijsko ponašanje učenika najbolje je ocijenjeno. Relativno se odgovorno ponašaju prema kupnji, pa ih 67 % prije kupnje pažljivo razmatra može li sebi priuštiti neki proizvod ili uslugu, a 60 % ih prije kupnje uspoređuje cijene. Učenici se uglavnom rijetko informiraju o temama povezanim s financijama (45 %), a samo njih 12 % više puta tjedno. Većini su izvori informiranja internet, roditelji i škola. Čak ih 60 % smatra da novac služi da bi se trošio, a 61 % namjerava odvojiti određeni dio za štednju za mirovinu jer je smatra važnom, iako im je znanje o mirovinskoj štednji najslabije.
Ivana Herceg, direktorica Sektora za sistemske rizike i zaštitu potrošača Hanfe, kaže kako ti rezultati ne samo da pružaju uvid u kretanja razine financijske pismenosti nego mogu poslužiti i kao evaluacija efikasnosti aktivnosti svih koji se bave financijskim opismenjavanjem, što je Hanfi i bio cilj. "Financijsko opismenjavanje mladih ne smije biti posljedica individualnih napora i interesa pojedinih profesora li škola. Ono mora biti dio sustavnog osposobljavanja djece i mladih kako bi se oni već sutra uspješno nosili sa životnim odlukama. To je dugotrajan proces i rezultati nisu vidljivi u kratkom roku", ističe.
Ispitivanje je potvrdilo nužnost nastavka i sustavne edukacije srednjoškolaca, bez obzira na strukovno obrazovanje. Zato će Hanfa i tijekom Svjetskog i Europskog tjedna novca (od 20. do 26. ožujka) najviše pozornosti posvetiti njima.
Igor Bošnjak
VIŠE OD TREĆINE TROŠI VIŠE OD DŽEPARCA
Odnos učenika prema novcu ovisi pak o njegovu izvoru, a oni vode i tzv. mentalno računovodstvo. Primjerice, novac koji dobiju od roditelja, baka, djedova i drugih članova obitelji za posebne prigode poput rođendana stavljaju sa strane i štede (50 % učenika, dok 30 % njih taj novac koristi za kupnju nečega što duže vrijeme žele), a tekuće primitke od roditelja (džeparac) koriste za potrošnju. Stoga ne iznenađuje da više od jedne trećine učenika troši izvan limita svog džeparca, dok istodobno njih 59 % štedi.
Ivana Herceg
direktorica Sektora zaštite potrošača Hanfe
Iako svako novo ispitivanje pokazuje da se financijska pismenost mladih povećava, i dalje je razmjeno niska, a pomaci relativno mali, unatoč sve intenzivnijem opismenjavanju.