Novosti
ŽIVOTNE NAVIKE HRVATSKIH GRAĐANA

Nezdravo se hrane,
nedovoljno vježbaju
Objavljeno 16. ožujka, 2023.
Ako se nastavi postojeći trend, on će do 2050. dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života za tri i pol godine

Dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, s tim da su debljini najizloženiji muškarci starije dobi i niže razine obrazovanja, pokazali su u četvrtak predstavljeni rezultati istraživanja Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj o životnim navikama.



Podatci su prikupljeni 2019. na reprezentativnom uzorku od 5461 ispitanika, a predstavila ih je Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u povodu obilježavanja 6. Hrvatskog dana osviještenosti o debljini. U 2019. godini, u odnosu na 2015., uočen je porast broja osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom za devet posto. Rizik ima muški spol, stariju dob i nižu razinu obrazovanja, rekla je Musić Milanović na predstavljanju rezultata u HZJZ-u.

U ovom trenutku u Hrvatskoj 65 posto odrasle populacije ima previše kilograma, 63 posto muškaraca i 59 posto žena, te je Hrvatska na prvom mjestu po debljini za oba spola. "Više od 90 posto ljudi oboli i umire od pet vodećih nezaraznih bolesti, a zajednički im je nazivnik - debljina. Smanjenjem tjelesne mase do 2050., u razdoblju od 30 godina, spriječili bismo razvoj pola milijuna kroničnih nezaraznih bolesti", istaknula je. Oko 85 posto ljudi s dijabetesom tipa 2 u Hrvatskoj ima previše kilograma kao i dvije trećine ljudi koji su pretrpjeli moždani udar. Ako se nastavi postojeći trend, on će dovesti do skraćivanja očekivanog trajanja života do 2050. za 3,5 godina.

Rezultati istraživanja pokazali su i da samo deset posto ljudi u Hrvatskoj konzumira dnevno preporučenih pet porcija voća i povrća. S druge strane, prisutan je prekomjeran unos šećera kroz sokove, pekarske proizvode i slatkiše. Zaslađene napitke pije 11 posto hrvatskih građana svaki dan. Kada je riječ o tjelesnim aktivnostima, istraživanje je pokazalo da je samo 13 posto mladih ljudi (25 posto mladića i dva posto djevojaka) u dobi od 15 do 17 godina zadovoljavajuće aktivno. Isto toliko ih je aktivno u dobi od 18 do 64 godine (17 posto muškaraca prema 11 posto žena), dok u dobi iznad 64 godine taj broj pada na četiri posto muškaraca i dva posto žena. "Korijeni debljine vrlo su duboki i rezultat su okolnosti u kojima se živi. Želimo mijenjati društveno okruženje", poručila je Musić Milanović posebno istaknuvši sjedilački način života i dostupnost brze hrane.

Istraživanje je pokazalo i da svakodnevno puši 25,6 posto muškaraca te 19,5 posto žena. Ukupno se 74,3 posto ispitanika izjasnilo kao nepušači. U odnosu na prethodni val istraživanja, koji je proveden tijekom 2014. godine, zabilježen je pad udjela svakodnevnih pušača koji je 2014. godine iznosio 25 posto u odnosu na ukupni udio svakodnevnih pušača u 2019. od 22,1 posto.

Dijana Pavlović
ALKOHOL POVEZAN S RAZVOJEM RAKA
U Hrvatskoj je pijenje alkoholnih pića kulturološki prihvatljiv oblik ponašanja, prisutan kod mnogih obiteljskih i društvenih okupljanja. No, kako navode autori istraživanja o životnim navikama, konzumacija alkohola rizičan je čimbenik za zdravlje. Povezuje se s razvojem čak sedam vrsta raka, a štetan utjecaj alkohola na razvoj raka prisutan je bez obzira na razinu konzumacije alkohola. Svaki ili skoro svaki dan alkohol konzumira 10,2 posto osoba. Taj je udio viši u muškaraca gdje iznosi 18,2 naspram 4,2 posto žena.

Sanja Musić Milanović

HZJZ

Više od 90 posto ljudi oboli i umire od pet vodećih nezaraznih bolesti, a zajednički im je nazivnik debljina. Smanjenjem tjelesne mase spriječili bismo razvoj pola milijuna kroničnih nezaraznih bolesti.