Objavljeno 4. veljače, 2023.
Većina tvrtki u pandemiji prošla bolje od očekivanog, ali novi šokovi ispituju otpornost
Hrvatsko se gospodarstvo u manje od dvije godine oporavilo od krize izazvane pandemijom koronavirusa, ali ranjivost i dalje postoji u odnosu na nove šokove. Jedan je to od glavnih zaključaka iz istraživanja Europske investicijske banke predstavljenog u petak u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.
Problem radne snage
Intervjuirano je više od 12.000 društava u cijeloj Europskoj uniji, od kojih je 481 u Hrvatskoj, i 800 američkih tvrtki. U svojim su se govorima i prezentacijama potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska, guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac te Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a, osvrnuli na stanje hrvatskoga gospodarstva, percepciju društava o izazovima s kojima se suočavaju te na prilike koje pruža pristupanje Hrvatske europodručju i Schengenu.
Prema rezultatima koje je predstavio EIB, 60 posto hrvatskih tvrtki izjavilo je da klimatske promjene imaju negativan utjecaj na njihovo poslovanje, 85 posto njih poduzima mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Većina ih je, tvrde, u pandemiji prošla bolje od očekivanog, ali novi šokovi ispituju njihovu otpornost. Rast cijena energije glavna su bojazan za tvrtke, uz neizvjesnost i nedostatak vještina.
U 2022. godini devet od deset tvrtki očekivalo je da će im prodaja biti na razinama prije pandemije ili višima, a bilježe i nova ulaganja. Međutim, očekivanja tvrtki glede gospodarske i političke klime, poslovnih perspektiva i dostupnosti financiranja pogoršala su se. Prosječno su hrvatska poduzeća ipak optimističnija od ukupnih izgleda na razini EU-a. Za devet od deset tvrtki troškovi energije čine glavna dugoročna ograničenja ulaganja u Hrvatskoj, uz dostupnost kvalificirane radne snage i neizvjesnu budućnost. Istraživanje je pokazalo da gotovo šest od deset tvrtki u Hrvatskoj navodi kako vremenski događaji negativno utječu na njihovo poslovanje. Jedna od tri hrvatske tvrtke već je izradila, ili uložila u mjere za izgradnju otpornosti na fizičke rizike izazvane klimatskim promjenama. Oko 36 posto tvrtki u Hrvatskoj uložilo je u poboljšanje energetske učinkovitosti u prethodnoj godini, što je blizu prosjeka EU-a od 40 posto. Velike tvrtke više ulažu u energetsku učinkovitost i kad osjete utjecaj klimatskih promjena i troškova energije. Kako se navodi u analizi istraživanja, i dalje zabrinjava dostupnost financiranja. U Hrvatskoj 10 posto tvrtki ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka EU-a (6 %) i potvrđuje dugoročan obrazac. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, tvrtke koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile i one koje nisu zatražile vanjsko financiranje, jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki, ili da bi bile odbijene.
"Oporavak od pandemije u Hrvatskoj bio je brz i učinkovit te čestitam Vladi RH na rješavanju te krize", rekla je potpredsjednica EIB-aTeresa Czerwińska. "Nakon ruske agresije na Ukrajinu pojavljuju se novi izazovi koji prijete održivom gospodarskom i socijalnom rastu Hrvatske i Europske unije. Kao što pokazuje naše polugodišnje istraživanje o ulaganjima, energetska je kriza povećala bojazan među hrvatskim društvima zbog rastućih cijena energije. Kao i u prethodnoj krizi, EIB grupa spremna je poduprijeti tvrtke u Hrvatskoj da prebrode i ovaj izazov. Do 2027. planiramo mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja, kao potporu planu REPowerEU za diversifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj Europskoj uniji. EIB grupa spremna je osigurati da Hrvatska što je moguće više iskoristi ovaj veliki investicijski poticaj", dodala je.
Integracije za rast
"U trenutačnom gospodarskom okružju, zaštita ulaganja i iskorištavanje sinergija između javnog i privatnog sektora ključni su za poticanje gospodarskog oporavka i povećanje otpornosti. Ključno je koristiti se svim financijskim sredstvima dostupnima Hrvatskoj, uključujući fondove EU-a iz planova za oporavak i otpornost, programa InvestEU i operativnih programa za razdoblje 2021. - 2027. Spajanje dostupnih nepovratnih sredstava EU-a s kreditima, kapitalom, vlastitim sredstvima, ili drugim oblicima financijskih instrumenata, bit će ključno za svladavanje prelaska prema više digitalnom i zelenijem gospodarstvu u Hrvatskoj i u cijelom EU-u. Štoviše, u cilju poticanja ulaganja tvrtki, vlade bi trebale pomoći u smanjenju neizvjesnosti za tvrtke i ukloniti administrativne prepreke, poticati inovacije i razvoj vještina", rekla je Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a.
Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je kako je logično očekivati da će integracije u europodručje i Schengen potaknuti rast i stvoriti nova ulaganja "jer se pretpostavlja da kretanja ulaganja odražavaju postojeće makroekonomske uvjete u zemlji". "S obzirom na to, ne možemo zaboraviti na složenost aktualnog okružja obilježenog visokom inflacijom i velikim neizvjesnostima o budućim globalnim kretanjima, i gospodarskim i geopolitičkim. Povrh toga, izglede opterećuje sve veća izloženost klimatskim rizicima koji utječu na svaki segment našeg poslovanja i života, što treba rješavati istodobno s kratkoročnim izazovima," zaključio je Vujčić.
Dijana Pavlović
EURO I ZLATO
Guverner Vujčić izjavio je da uvođenje eura, sukladno i očekivanjima, nije imalo značajan utjecaj na ukupni porast cijena. “Podaci DZS-a pokazali su da je inflacija u siječnju usporila u odnosu na prosinac, a mi smo u HNB-u već prije imali neke podatke koji su upućivali na to”, izjavio je Vujčić nakon konferencije EIB-a i HNB-a. “No možemo već sada reći da je iskustvo Hrvatske u uvođenju eura, kao što smo i najavljivali, da se inflacija nešto povećala prije svega u području usluga, no bez značajnog utjecaja na ukupni porast cijena”, ustvrdio je. Na pitanje novinara, Vujčić se osvrnuo i na HNB-ovu kupnju zlata u prosincu prošle godine, gotovo dvije tone, u vrijednosti od oko 95 milijuna eura. Pojasnio je da je zlato kupljeno isključivo zbog potrebe prijenosa dijela međunarodnih pričuva Europskoj središnjoj banci (ESB) po ulasku u eurozonu. Napomenuo je da daleko najveći dio međunarodnih pričuva ostaje u Hrvatskoj i njima upravlja HNB, dok od onog manjeg dijela 15 posto se mora izdvojiti u zlatu, a 85 posto u valuti (u američkim dolarima). “Zbog toga je i kupljeno zlato u protuvrijednosti od oko 95 milijuna eura, što je preneseno Europskoj središnjoj banci na zajedničko upravljanje, po njezinim propisima. Na tome smo nešto malo i zaradili”, izjavio je guverner hrvatske središnje banke. H