Veleposlanik Države Izrael, Njegova Ekscelencija Gary Koren, za jedan od prvih nastupnih posjeta otkako je prije četiri mjeseca preuzeo tu dužnost, odabrao je nedavno Grad Osijek. Uoči postumne dodjele povelje Pravednik među narodima Kamilu Firingeru, veleposlanik se sastao s osječkim gradonačelnikom Ivanom Radićem. U polusatnom razgovoru dotaknuli su se dosadašnje suradnje koju nastoje produbiti, ponajprije u području visokog obrazovanja, IT-a, poljoprivrede i kulture. Kako se radi o nastupnom posjetu, najvažnije je bilo upoznati se i dogovoriti idući sastanak na koji će biti pozvani i nositelji gospodarskog, obrazovnog i kulturnog života u gradu Osijeku.

S veleposlanikom Korenom, netom prije posjeta Osijeku, za Magazin Glasa Slavonije razgovarala je naša suradnica Ina Stašević u Veleposlanstvu Države Izrael u Zagrebu.

Obnašali ste dužnost veleposlanika Izraela u Ruskoj Federaciji, Češkoj Republici, Latviji i Litvi. Imate bogato diplomatsko iskustvo. Od listopada prošle godine dužnost veleposlanika Izraela obnašate u Republici Hrvatskoj. Koji su Vam prioriteti, nova područja suradnje Izraela i Hrvatske...?

- Odnosi između naših zemalja su u načelu jako dobri, ali uvijek postoji prostor za dodatni razvoj. Prioritet će mi biti jačanje političkih dimenzija odnosa, odnosno susreti visokih dužnosnika nakon provedenih izbora i sastavljanja nove vlade u Izraelu. Ne treba očekivati dramatične promjene, no nastojat ćemo zajedno s hrvatskim partnerima razvijati nova područja suradnje poput energetike i kibernetičke sigurnosti, ali i jačati tradicionalne zajedničke interese poput turizma, poljoprivrede i vodnog gospodarstva.

Bliski istok uključujući i Izrael svakog su dana u vijestima svjetskih medija. Kako Izrael predstaviti u pravoj slici, izvan dnevnopolitičkog konteksta...?

- Moj interes je pokazati Izrael izvan konteksta sukoba, o čemu se redovito govori u vijestima - želim prikazati izraelsku kulturu, gospodarstvo, modu, hranu, povijest, znanost, inovacije itd. Uz to, hrvatska publika uskoro će imati priliku pogledati dokumentarnu seriju What‘s Up, Israel? s istaknutim hrvatskim novinarom Goranom Milićem na HRT-u. Serija će prikazati razne strane Izraela i ja joj se veselim i pratit ću je s velikim zanimanjem.



Kakva je ekonomska i gospodarska suradnja Hrvatske i Izraela, razmjena dobara i usluga tijekom proteklih godina...?

- U godinama prije pandemije imali smo ustaljenu robno-uslužnu razmjenu, a moram reći da smo u protekloj godini doživjeli pravi procvat, te se vrijednost razmjene gotovo utrostručila. To je, naravno, vrlo obećavajuće i veseli nas takav trend razmjene, te se nadamo da će se tako i nastaviti. Što se tiče najčešćih proizvoda kojima trgujemo, daleko najviše trgujemo lijekovima, zahvaljujući Plivi/TEVA-i, no uz to Hrvatska je u Izrael najviše izvozila čokoladu, fermentirana pića i neprerađeni duhan, dok je Izrael u Hrvatsku izvozio prehrambene proizvode i žive životinje. Također postoji i razmjena usluga visoke tehnologije koje nisu dio dostupnih statističkih podataka o robnoj razmjeni.

Židovska zajednica u Hrvatskoj? Prema Vašim informacijama, osjećaju li se Židovi u RH kao sudionici u kreiranju društvenog i ekonomskog života te politike?

- Teško mi je to objektivno prosuditi; veličina zajednice odlučujući je čimbenik u njezinoj sposobnosti da postane istaknutiji sudionik društvenog i ekonomskog života Hrvatske kao što je bila prije Drugoga svjetskog rata. Njezina je trenutna veličina djelomično rezultat općenitih demografskih problema, no također i izravna posljedica Holokausta.

Postoje li neka otvorena pitanja između naših zemalja?

- Uvijek postoje stvari koje se mogu poboljšati. Sve dok postoji interes s obje strane, postoji i mjesto gdje možemo raditi na tim pitanjima. Na primjer, u protekle 2-3 godine raspravljali smo o usvajanju radne definicije antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA). Izraelski stav bio je da zemlje koje su se pridružile IHRA-i trebaju usvojiti ovu definiciju kao normativni i prirodni korak, a posebno ako preuzmu ulogu rotacijskog predsjedništva IHRA-e. Sretan sam što je Vlada Republike Hrvatske taj korak poduzela 20. siječnja usvojivši radne definicije antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu te antiromskog rasizma i diskriminacije. Nadamo se da će ovo dovesti do aktivne provedbe programa na nacionalnoj razini i da će više zemalja slijediti ovaj primjer.

Kao nacija, u sjajnoj ste poziciji što se tiče tehnološkog razvoja i napretka. Mnogi vas nazivaju "Digitalni Izrael". Koji IT program ocjenjujete posebno značajnim?

- Izraelski znanstvenici i inženjeri uključeni su u mnoge programe koji "pomiču granice". Bilo u području umjetne inteligencije, kvantnog računarstva, neuropodataka, peptida, svemira, robotike, autonomnih vozila i drugih najnaprednijih područja znanosti i tehnologije. Nema nijednog područja u kojemu ne postoji istraživanje potencijala za dobrobit ne samo izraelske ekonomije već i čovječanstva općenito. Ponosni smo na postignuća naših znanstvenika i inženjera. Možete vidjeti rezultate i brojeve prestižnih nominacija, uključujući i Nobelovu nagradu.



Ekonomski ste snažna i razvijena zemlja s visokim BDP-om. Imate velike financijske rezerve. Sigurnosnom aspektu života poklanjate osobitu pozornost, što svatko može uočiti kada putuje u Izrael, što sam i osobno doživjela. Jeste li uspjeli ujediniti izraelske i arapske poduzetnike, zbog postojećeg animoziteta i napetosti između dva naroda?

- Vlade Izraela su dugo vremena djelovale kako bi premostile jaz u razvoju između različitih dijelova stanovništva, uključujući onaj između Židova i Arapa. Izraelska su sveučilišta otvorena za svakoga bez ikakvih predrasuda, a pozitivne rezultate možete vidjeti po sve većem broju diplomanada, uključujući sve veći broj doktorskih titula, među arapskim stanovništvom. Izraelske bolnice izvrstan su primjer rastuće integracije. Postoji vrlo jaka zastupljenost arapske manjine u redovima medicinskog osoblja kao što su liječnici i medicinske sestre. Nedavno je prof. Abdulla Watad, podrijetlom iz sela Jatt, postao najmlađi profesor medicine u Izraelu, s 35 godina. Također su stvorene mnogo bolje mogućnosti zapošljavanja za arapske žene u izraelskim tvrtkama i vladinu sektoru, što pomaže u prevladavanju desetljećima dugih tradicionalnih navika (ostanak kod kuće itd.).

Koliko novca na godišnjoj razini ulažete u visoko obrazovanje i u kojim područjima?

- Država Izrael je 2021. godine uložila 8 % svog BDP-a u obrazovanje, a u okviru toga 16 % izdvojeno je za potrebe visokog obrazovanja. Teško je izdvojiti određeno područje - ulaže se u sva područja za koja Izrael nudi obrazovanje. Izrael je na 4. mjestu među zemljama OECD-a kada je riječ o nacionalnim izdatcima za obrazovanje. U 2021. proračun za obrazovanje iznosio je 73 milijarde šekela (nešto više od 19 milijardi eura). Ipak, jedan od najvećih izazova unatoč velikim ulaganjima je veličina razreda - u Izraelu je 25 % više djece po razredu od prosjeka OECD-a.

Odnosi Izraela i Palestinaca i dalje su vrlo složeni, uključujući i sigurnosni aspekt. Može li se i na koji način popraviti sadašnje napeto stanje, poboljšati međusobna suradnja...?

- Sve izraelske vlade radile su prije svega na pružanju sigurnosti i dobrobiti izraelskom narodu, ali to ne znači da nas ne zanima dobrobit naših susjeda, ponajviše Palestinaca. Od trenutka kada je palestinsko vodstvo počelo mijenjati svoj stav prema Izraelu 90-ih godina i kada je pokrenut mirovni proces, uspostavljeni su različiti mehanizmi i pravci suradnje, a većina njih i danas funkcionira jer interes postoji s obje strane. Rekao bih da je pružanje skrbi za potrebe običnih ljudi, uključujući i putem humanitarnih kanala, glavni interes Izraela, unatoč postojećim nesuglasicama na političkom polju i značajnim sigurnosnim prijetnjama, primjeru čega smo svjedočili prošlog petka u žestokom napadu tijekom mirne molitve u jeruzalemskoj sinagogi.

Izrael je nedavno prodao jednu od svojih glavnih morskih luka, Haifu, indijskoj kompaniji Adani. Što to znači za gospodarstvo...?

- Izrael ima izvrsne odnose s Indijom, pa tako i na gospodarskom planu, te je posve prirodno da indijske tvrtke sudjeluju na natječajima u Izraelu, a u ovom slučaju indijska tvrtka Adani pobijedila je na natječaju s izraelskim partnerom Gadotom. Luka Haifa druga je najveća luka u Izraelu kroz koju je prošle godine prošlo 14 milijuna tona robe, približno milijun kontejnera i 363.000 putnika. Ovo je u velikoj mjeri strateško ulaganje, a Adani također planira ulagati u izraelsku tehnologiju i zelenu energiju.

Kakav je odnos Izraela s Rusijom?

- Prije rata u Ukrajini, Izrael i Rusija uživali su dobre odnose uglavnom na gospodarskom, kulturnom i turističkom polju, koji su se temeljili na činjenici da postoji više od milijun Izraelaca koji vuku podrijetlo iz različitih dijelova bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući Rusku Federaciju, a postoji i velika zajednica od gotovo pola milijuna ljudi židovskog podrijetla u Rusiji. Osim toga, Rusija je vojno prisutna u Siriji kao podrška režimu i zbog toga Izrael s ruskom stranom održava kanal za deeskalaciju sukoba kako bi izbjegao nezgode tijekom izraelskih vojnih aktivnosti protiv iranskih i Hezbollahovih ciljeva u Siriji.

Prema procjenama, koliko Židova živi u Ukrajini i jeste li im ponudili mogućnost preseljenja u Izrael?

- U Ukrajini živi otprilike 200.000 ljudi židovskog podrijetla. Svatko od njih (prema izraelskom Zakonu o povratku) ima pravo emigrirati u Izrael i steći izraelsko državljanstvo. To je bilo vrlo važno za članove židovske zajednice u Ukrajini i 15.000 ih je došlo u Izrael tijekom prošle godine. Neki od njih su se vratili u Ukrajinu svojim muževima, braći, sinovima, koji su bili regrutirani, ali se ipak očekuje da će mnogi doći, pogotovo dok traje rat.



Ukrajinski rat traje već gotovo godinu dana. Na koji način Država Izrael pomaže Ukrajini, ne samo tamošnjoj židovskoj zajednici...?

- Od početka rata Izrael je pružio veliku humanitarnu pomoć; hranu, vodu, lijekove, zaštitnu opremu za medicinske timove, generatore struje za bolnice, a čak je uspostavljena i terenska bolnica u Ukrajini. Ta će se pomoć nastaviti sve dok bude potrebna bez ikakvih predrasuda prema vjeri ili nacionalnosti.

S obzirom na Vaše diplomatsko iskustvo, imate li neku poruku za naše političare i gospodarstvenike?

- Bilo bi drsko od mene da dođem i počnem dijeliti savjete, a diplomati to uglavnom i ne rade u medijima. Jedina poruka koju imam je da je moja temeljna dužnost unaprijediti naše odnose, dati im nove dimenzije i učiniti ih jačima i pouzdanijima za obje strane. Možda zvuči trivijalno, ali uvijek ima posla i to je ono što zaokuplja mene i osoblje Veleposlanstva. Ovdje smo kako bismo pružili podršku institucijama, tvrtkama i pojedincima u Hrvatskoj i Izraelu koji su zainteresirani za poslovanje u Izraelu te razvijanje akademskih, kulturnih i drugih veza.