Kibernetički incidenti, kao što su prekidi rada IT sustava, napadi ucjenjivačkim softverom (ransomware), ili povrede podataka, drugu godinu zaredom na prvom su mjestu kao najvažniji rizik na globalnoj razini za poduzeća u 2023. godini. Bez obzira na njihovu veličinu.

Uz ovu opasnost, tu su još i prekidi poslovanja te makroekonomska kretanja. Pokazao je to Allianzov barometar rizika, godišnje istraživanje svjetskih poslovnih rizika koje provodi društvo Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS). Ono uključuje stajalište 2712 stručnjaka za upravljanje rizicima u 94 zemlje i teritorija, uključujući izvršne direktore, stručnjake za upravljanje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje. Objavljen je dvanaesti put.

Ovaj Allianzov barometar rizika za 2023. donosi stabilnost i promjenu. Kao što smo uvodno rekli, kibernetički incidenti i prekidi poslovanja na vrhu su ljestvice najvećih rizika za poduzeća drugu godinu zaredom (oboje s 34 % svih odgovora). Međutim, makroekonomska kretanja, kao što su inflacija, volatilnost financijskih tržišta i nadolazeća recesija (skok s 10. mjesta na 3. mjesto u odnosu prema prethodnoj godini), kao i utjecaj energetske krize (nova stavka na 4. mjestu), ono je što se najviše penje na ovogodišnjem popisu globalnih poslovnih rizika, dok se ekonomske i političke posljedice u svijetu nakon bolesti COVID-19 i rata u Ukrajini počinju osjećati.



Takve važne zabrinutosti zahtijevanju hitno djelovanje tvrtki, što ujedno objašnjava zašto su prirodne katastrofe (s 3. na 6. mjesto) te klimatske promjene (sa 6. na 7. mjesto) pale na godišnjoj ljestvici, kao i izbijanje pandemije (s 4. na 13. mjesto), a s obzirom na to da su cjepiva pomogla da se ukinu zatvaranja i ograničenja. Politički rizici i nasilje još su jedna stavka u prvih deset globalnih rizika na 10. mjestu, dok se nedostatak kvalificirane radne snage penje na 8. mjesto. Promjene zakonodavstva i propisa ostaje ključni rizik na 5. mjestu, dok požari i eksplozije padaju za dva mjesta, na 9. mjesto. Pogledajte ljestvicu svih globalnih i nacionalnih rizika.

Najveći rizik u Hrvatskoj predstavljaju makroekonomska kretanja (50 % ispitanika), koji je u prošloj godini zauzimao zadnje, sedmo mjesto (11 %). Slijedi rizik od promjene zakonodavstva i propisa (38 % ispitanika), koji se prošle godine također nalazio na sedmom mjestu u Hrvatskoj (11 % ispitanika). Drugo mjesto uz njega dijeli i rizik od prirodnih nepogoda koji se prošle godine nalazio na prvom mjestu (55 %).

Rizik od cyber incidenata pao je s drugog na četvrto mjesto (29 %) u 2023. godini, a s njim u ovoj godini četvrto mjesto dijeli novi rizik - energetska kriza. Šesto mjesto zauzimaju prekid poslovanja (17 %) s padom u odnosu na 2022. (30 %) te nedostatak kvalificirane radne snage (porast sa sedmog mjesta u odnosu na 2022.). Osmo mjesto dijele čak tri rizika, gdje je najveći pad zabilježen za rizik klimatske promjene (13%), koji je pao s petog mjesta u odnosu na prošlu godinu (26 % u 2022.). Osmo mjesto uz njega dijele požari i eksplozije (19 % u 2022.) te tržišna kretanja, kao novi rizik u ovoj godini kojeg navodi 13 % ispitanika.



Četiri najveća rizika Allianzova barometra rizika za ovu godinu općenito su dosljedna za sve veličine poduzeća na globalnoj razini - velika, srednja i mala - kao i za glavna europska gospodarstva i SAD (osim u energetskoj krizi). Rizici za poduzeća u azijsko-pacifičkim i afričkim zemljama pokazuju određena odstupanja, odražavajući različit utjecaj tekućeg rata u Ukrajini i njegovih gospodarskih i političkih posljedica.

Prema Allianzovu Centru za upravljanje kibernetičkim rizicima, učestalost napada ucjenjivačkim softverom ostaje povećana u 2023. godini, dok prosječni trošak povrede podataka na svojem vrhuncu iznosi 4,35 milijuna dolara i očekuje se da će 2023. godine premašiti pet milijuna dolara. Sukob u Ukrajini i šire geopolitičke napetosti povećavaju rizik od cyber napada velikih razmjera pod pokroviteljstvom sudionika određenih država. Osim toga, postoji i sve veći nedostatak stručnjaka za kibernetičku sigurnost, što je izazov kad je riječ o poboljšanju sigurnosti.

Za poduzeća u mnogim zemljama 2023. vjerojatno će biti još jedna godina povećanih rizika za prekid poslovanja (BI), jer su mnogi poslovni modeli osjetljivi na iznenadne šokove i promjene, što zauzvrat utječe na dobit i prihode. Na 2. mjestu u svijetu, prekid poslovanja, najveći je rizik u zemljama kao što su Brazil, Njemačka, Meksiko, Nizozemska, Singapur, Južna Koreja, Švedska i SAD.

Makroekonomska kretanja, kao što su inflacija ili volatilnost ekonomskih i financijskih tržišta, na trećem su mjestu kao najveći rizik za poduzeća u svijetu u ovoj godini, prvi put da se taj rizik pojavio među prva tri tijekom desetljeća. Sva tri glavna gospodarska područja - Sjedinjene Države (SAD), Kina i Europa - istodobno proživljavaju krizu, iako iz različitih razloga, prema Allianzovu istraživanju koje predviđa recesiju u Europi i SAD-u 2023.

Energetska kriza najveći je uzlazni trend rizika Allianzova barometra rizika koji se prvi put pojavljuje na 4. mjestu (22 %). Neke industrije, kao što je proizvodnja kemikalija, gnojiva, stakla i aluminija, mogu se oslanjati na jedan izvor energije - ruski plin u slučaju mnogih europskih zemalja - i stoga su osjetljive na poremećaje u opskrbi energijom ili povećanja cijena. Ako takve osnovne industrije nailaze na poteškoće, posljedice se mogu osjetiti u drugim sektorima koji se nalaze niže u lancu vrijednosti. Prema Allianz Tradeu, energetska kriza ostat će najveći šok profitabilnosti, posebice za europske zemlje. Na sadašnjim razinama cijene energije izbrisale bi profit većine nefinancijskih poduzeća, jer se snaga postavljanja cijena smanjuje zbog usporavanja potražnje.