Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu zamjetno se pogoršalo u siječnju, prvom mjesecu članstva u eurozoni, odražavajući val zabrinutosti u industriji i uslužnom sektoru, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj (RH) pao je u siječnju za 2,7 bodova u odnosu prema revidiranoj vrijednosti u prosincu, na 105,1 bod, pokazuje izvješće EK-a. Europska komisija u siječnju revidira vrijednosti za sve zemlje, a u bilješci uz najnovije izvješće napominje i da je Hrvatska sada uključena u vrijednost indeksa eurozone. Najviše su u Hrvatskoj u siječnju pogoršana očekivanja čelnika u industriji, čiji je indeks pao za 5,6 bodova u odnosu prema prosincu. Zamjetno je pogoršano i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u padu indeksa za 3,5 bodova. Očekivanja potrošača spustila su se dublje ispod dugogodišnjeg prosjeka, uz pad indeksa za 0,4 boda, a pad je zabilježen i u građevinskom sektoru, za 0,9 bodova. Poboljšano je samo raspoložene u maloprodaji, čiji je indeks skočio za 3,7 bodova u odnosu prema kraju 2022. godine, poduprt valom optimizma u prognozama poslovanja u idućim mjesecima. Poslovni čelnici procijenili su da će smanjiti zapošljavanje u budućnosti, prvi put od prošlogodišnjeg svibnja, prema padu indeksa EEI u siječnju za 2,5 bodova u odnosu prema prosincu, na 109,1 bod. Neizvjesnost u poslovanju ponovo je ublažena, iskazana u padu indeksa EUI za 0,9 bodova, na četiri boda. U eurozoni i EU-u raspoloženje se poboljšalo na početku nove godine, približivši se dugogodišnjem prosjeku, prema rastu indeksa za 2,8 odnosno za 2,3 boda u odnosu prema prosincu. Najoptimističniji su u oba područja bili čelnici u uslužnom sektoru, čiji je indeks porastao za tri boda u eurozoni odnosno za 1,6 bodova u EU-u. Slijedi maloprodaja s rastom indeksa za 1,9 bodova u eurozoni i za dva boda u EU-u, a sličan rast bilježili su i indeksi u industriji. Poboljšana su i očekivanja među potrošačima, za 1,2 boda u eurozoni i za 1,4 boda u EU-u. Izuzetak su u siječnju bili poslovni čelnici u građevinskom sektoru, čije se pogoršano raspoloženje očitovalo u padu indeksa za 2,3 boda u eurozoni i za 2,2 boda u EU-u.

Poslovni čelnici također su signalizirali da planiraju pojačati zapošljavanje u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI u siječnju za 2,7 bodova u eurozoni i za 2,3 boda u EU-u. Ublažena je i neizvjesnost u poslovanju, na što upućuje pad indeksa EUI za 1,3 boda u eurozoni i za 1,1 bod u EU-u. Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše je u siječnju porastao indeks ekonomske klime u Francuskoj, za 4,4 boda. Slijede Španjolska i Njemačka s poboljšanjem iskazanim u rastu indeksa za 2,7 odnosno 2,5 bodova. Optimistični su bili i čelnici u Italiji, čiji je indeks porastao za 1,7 bodova. U Poljskoj indeks se zadržao na razini iz prosinca, pokazuje izvješće EK-a. H