Ekonomija
EUROSTAT O RASTU CIJENA HRANE U EU-U

Uvozne cijene kruha u RH više su 30, a mesa 17 posto
Objavljeno 30. siječnja, 2023.
U Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji kruh skuplji oko 50 %, meso poskupjelo na razini EU prosjeka, a jaja išla za 64 % gore

Dok se u Republici Hrvatskoj (RH) na relaciji država – trgovci čuje kakofonija o cjenovnoj reakciji potonjih nakon uvođenja eura, a Vlada je privremeno zamrznula cijene devet osnovnih namirnica, s tim što je neke sada korigirala, Eurostat je objavio podatke o rastu cijena hrane u EU-u po članicama.



U prosincu 2022. cijena hrane u RH, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, što je mjera inflacije i pokazuje kako su se mijenjale cijene u trgovinama koje plaćaju kupci, bila je viša 19,7 % spram prosinca ‘21. Dok je apsolutni rekorder po tome Mađarska – cijena hrane na policama ondje je bila viša gotovo 50 % tijekom prosinca ‘22. spram kraja ‘21., hrvatski rast nešto je veći od prosjeka EU-a i Slovenije, veći je nego u Italiji te u razini Njemačke, a u Slovačkoj je cijena hrane znatno više rasla.

Rekorder


Dok smo po rastu cijene kruha peti u Europi, na što kupci negoduju, a mlinari i pekari objašnjavaju to rastom inputa te kažu da osnovnih vrsta kruha ima i za (manje od) 1 EUR, prema glavnom EU statističaru, cijena mu je u RH rasla znatno više no u Italiji, Sloveniji i od prosjeka EU-a, a sličan rast bilježi i Slovačka. Mađari su sa 82,1% i ovdje crni rekorderi. U listopadu 2022. rast uvoznih cijena kruha u RH bio je 30,9 % - znatno manje no u Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Italiji, gdje su te uvozne cijene rasle za oko 50 %.

Dok se hrvatski mljekari žale da je otkupna cijena njihova mlijeka oko 50, a u EU 61-62 centa, potrošačke cijene mlijeka, sira i jaja u nas bile su - više od EU prosjeka, ali niže no u Njemačkoj i Slovačkoj. Mađarska je s poskupljenjem od 73,2 % spram prosinca 2021. i tu rekorder. Svježe punomasno mlijeko u RH u odnosu prema EU-u najmanje je poskupjelo iako je do kolovoza RH bila rekorder po njegovu poskupljenju. Cijena je od kolovoza do prosinca naglo pala, pa smo ‘22. završili sa, tvrde u Eurostatu, najmanjim poskupljenjem te namirnice od promatranih zemalja. Podatci od listopada za uvozne cijene tog proizvoda pokazuju najveći rast u RH iako potrošačke cijene strmo padaju od kolovoza. I cijena jaja - njihovo poskupljenje i u jednom trenu nestašica obilježili su ‘22. u RH, gdje je njezin rast čak 64,5 % - rast u EU-u je 30,2 % - ali manji no u Slovačkoj i Mađarskoj.

Diktat


Meso nam je raslo na razini prosjeka Unije – 17 %, manje no u Sloveniji i Njemačkoj, a više no u Italiji. Uz indeks rasta potrošačkih cijena, odnosno cijena u trgovinama, može se pratiti rast uvoznih cijena nekog proizvoda i rast proizvođačkih cijena. Dok su u studenome proizvođačke cijene mesa u RH rasle najmanje od tih zemalja i ispod EU prosjeka, u listopadu su uvozne cijene u RH rasle najviše od svih zemalja, izuzev Mađarske. Rast cijena piletine u RH je 18,1 % i najmanji je među navedenim zemljama, pa i ispod prosjeka EU-a.

Dok je ulje prvo bilo "kralj" poskupljenja i cijena mu je išla i do/iznad 20 kuna, što je Vlada RH obuzdala zamrznuvši mu cijenu, cijene ulja i masti najmanje su rasle u RH od promatranih zemalja. Do lipnja 2022. rast je bio veći od prosjeka EU-a, a otad cijene padaju. Uvozne cijene imale su znatan rast tijekom godine, 33,6 %, iako od lipnja padaju. Proizvođačke cijene u RH rasle su znatno manje od uvoznih, a u prosincu su bile samo 5,5 % više nego ‘21. S rastom od 9 % cijene voća u RH rasle su nešto više negoli je prosjek EU-a – 8,1 %. Sa 8,8 % rasta cijena povrća RH je na začelju među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU-a – 15 %. Naspram 2015. te su cijene 23,2 % više. Opet je rekorder Mađarska - 117,9 % rasta u prosincu 2022. spram prosjeka cijena povrća 2015.

Cijene ribe u RH rasle su više od prosjeka EU-a – 17,7 % naspram 13,3 %. Od promatranih zemalja rast je bio veći samo u Njemačkoj, a Mađarska s čak 39,4 % zaseban je razred. Rast uvoznih cijena bio je veći od rasta proizvođačkih, čime je opet svjetlo na “diktatu” rasta uvoznih cijena. Rast cijene piva u RH bio je 10,7 %, uglavnom u prosincu, bez čega bi on bio 5,1 % i tako bi bio najmanji od promatranih. Mađarska je i tu rekorder.

Suzana Župan
Poskupljenja iz rasta uvoznih cijena
Treba reći da je u RH cijena uvozne hrane rasla za 25,3 %, manje od proizvođačke cijene, čiji je rast 17 %, što znači da rast cijena više proizlazi iz rasta uvoznih cijena nego iz rasta cijena domaćih proizvođača. Vrijedi to i za Italiju i Sloveniju. U Mađarskoj suprotno; rast proizvođačkih cijena u zemlji veći je od rasta uvoznih. Iako se proizvođačke cijene odnose na cijene domaćih i stranih proizvođača, uvozne cijene odnose se samo na inozemstvo. Po tome se može zaključiti što je imalo veći utjecaj na rast potrošačkih cijena u trgovinama.

Možda ste propustili...

SVAKI PETI ISPITANIK PLANIRA SKIJANJE

Hrvati su 2023. putovali više nego 2019. godine

UGROŽENA KONKURENTNOST NJEMAČKOG GOSPODARSTVA

Polovina kompanija teško pronalazi radnike

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OSIGURANA DODATNA SREDSTVA

Prazne kuće u ruralnim područjima staviti u funkciju stanovanja

2

“OTROVANJA PČELINJIH ZAJEDNICA”

Potrebne snažnije kontrole na terenu

3

NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA

Cijene nafte pale za oko dva posto