Dok se u Republici Hrvatskoj (RH) na relaciji država – trgovci čuje kakofonija o cjenovnoj reakciji potonjih nakon uvođenja eura, a Vlada je privremeno zamrznula cijene devet osnovnih namirnica, s tim što je neke sada korigirala, Eurostat je objavio podatke o rastu cijena hrane u EU-u po članicama.

U prosincu 2022. cijena hrane u RH, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, što je mjera inflacije i pokazuje kako su se mijenjale cijene u trgovinama koje plaćaju kupci, bila je viša 19,7 % spram prosinca ‘21. Dok je apsolutni rekorder po tome Mađarska – cijena hrane na policama ondje je bila viša gotovo 50 % tijekom prosinca ‘22. spram kraja ‘21., hrvatski rast nešto je veći od prosjeka EU-a i Slovenije, veći je nego u Italiji te u razini Njemačke, a u Slovačkoj je cijena hrane znatno više rasla.



Dok smo po rastu cijene kruha peti u Europi, na što kupci negoduju, a mlinari i pekari objašnjavaju to rastom inputa te kažu da osnovnih vrsta kruha ima i za (manje od) 1 EUR, prema glavnom EU statističaru, cijena mu je u RH rasla znatno više no u Italiji, Sloveniji i od prosjeka EU-a, a sličan rast bilježi i Slovačka. Mađari su sa 82,1% i ovdje crni rekorderi. U listopadu 2022. rast uvoznih cijena kruha u RH bio je 30,9 % - znatno manje no u Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Italiji, gdje su te uvozne cijene rasle za oko 50 %.

Dok se hrvatski mljekari žale da je otkupna cijena njihova mlijeka oko 50, a u EU 61-62 centa, potrošačke cijene mlijeka, sira i jaja u nas bile su - više od EU prosjeka, ali niže no u Njemačkoj i Slovačkoj. Mađarska je s poskupljenjem od 73,2 % spram prosinca 2021. i tu rekorder. Svježe punomasno mlijeko u RH u odnosu prema EU-u najmanje je poskupjelo iako je do kolovoza RH bila rekorder po njegovu poskupljenju. Cijena je od kolovoza do prosinca naglo pala, pa smo ‘22. završili sa, tvrde u Eurostatu, najmanjim poskupljenjem te namirnice od promatranih zemalja. Podatci od listopada za uvozne cijene tog proizvoda pokazuju najveći rast u RH iako potrošačke cijene strmo padaju od kolovoza. I cijena jaja - njihovo poskupljenje i u jednom trenu nestašica obilježili su ‘22. u RH, gdje je njezin rast čak 64,5 % - rast u EU-u je 30,2 % - ali manji no u Slovačkoj i Mađarskoj.



Meso nam je raslo na razini prosjeka Unije – 17 %, manje no u Sloveniji i Njemačkoj, a više no u Italiji. Uz indeks rasta potrošačkih cijena, odnosno cijena u trgovinama, može se pratiti rast uvoznih cijena nekog proizvoda i rast proizvođačkih cijena. Dok su u studenome proizvođačke cijene mesa u RH rasle najmanje od tih zemalja i ispod EU prosjeka, u listopadu su uvozne cijene u RH rasle najviše od svih zemalja, izuzev Mađarske. Rast cijena piletine u RH je 18,1 % i najmanji je među navedenim zemljama, pa i ispod prosjeka EU-a.

Dok je ulje prvo bilo "kralj" poskupljenja i cijena mu je išla i do/iznad 20 kuna, što je Vlada RH obuzdala zamrznuvši mu cijenu, cijene ulja i masti najmanje su rasle u RH od promatranih zemalja. Do lipnja 2022. rast je bio veći od prosjeka EU-a, a otad cijene padaju. Uvozne cijene imale su znatan rast tijekom godine, 33,6 %, iako od lipnja padaju. Proizvođačke cijene u RH rasle su znatno manje od uvoznih, a u prosincu su bile samo 5,5 % više nego ‘21. S rastom od 9 % cijene voća u RH rasle su nešto više negoli je prosjek EU-a – 8,1 %. Sa 8,8 % rasta cijena povrća RH je na začelju među promatranim zemljama i ispod prosjeka EU-a – 15 %. Naspram 2015. te su cijene 23,2 % više. Opet je rekorder Mađarska - 117,9 % rasta u prosincu 2022. spram prosjeka cijena povrća 2015.

Cijene ribe u RH rasle su više od prosjeka EU-a – 17,7 % naspram 13,3 %. Od promatranih zemalja rast je bio veći samo u Njemačkoj, a Mađarska s čak 39,4 % zaseban je razred. Rast uvoznih cijena bio je veći od rasta proizvođačkih, čime je opet svjetlo na “diktatu” rasta uvoznih cijena. Rast cijene piva u RH bio je 10,7 %, uglavnom u prosincu, bez čega bi on bio 5,1 % i tako bi bio najmanji od promatranih. Mađarska je i tu rekorder.