Hrvatski predsjednik Zoran Milanović oštro je kritizirao odnos Europske unije prema Mađarskoj i sankcije koje je Unija uvela Rusiji, pokazujući razumijevanje za politiku Budimpešte, koja je u sukobu s EU-om oko vladavine prava i prema ocjeni kritičara nedovoljno oštra prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Ove bi njegove izjave mogle izazvati nove kritike iz Vlade RH, nakon sukoba zbog Milanovićevog protivljenja sudjelovanja Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu potporu Ukrajini.

Mađarskoj je zamrznut dio kohezijskih sredstava EU-a, za što je prvi put u povijesni korišten tzv. mehanizam uvjetovanosti, prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava. "To vidim kao jedan od najakutnijih problema. Bez ikakvih jasnih kriterija po logici prava jačega odlučuje se o pitanjima novca, a to je ključno pitanje. Mađarska vladajuća stranka Fidesz ima određenu politiku, a ta politika je nešto desnija, ali je europska", rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednicom Mađarske Katalin Novak. Govoreći o sankcijama EU-a protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, Milanović je rekao da su "sankcije katastrofa, totalna glupost". "To ne funkcionira, i samo je pitanje koliku će štetu nanijeti Europi. Uz to, zbližili smo Rusiju i Kinu", ističe.

Novak je za Milanovića rekla da je "šire omiljen" i da "hrabro djeluje na europskoj pozornici". Dodala je da joj je Milanović prvi "inozemni gost" otkako je izabrana u ožujku 2022. Navela je nekoliko točaka oko kojih se svi slažu, a to su prije svega osuda ruske agresije na Ukrajinu, nastavak eurointegracije zapadnog Balkana te rješavanje problema opasnosti ilegalnih migracija za Europu i rješavanje demografske krize. "Naše je stajalište da osuđujemo rusku agresiju i napad na Ukrajinu, na suverenu neovisnu državu, a njezin teritorijalni integritet i suverenitet podržavamo od prvog trenutka. To je sasvim jasno", rekla je.

Milanović je također kazao da se radi o kažnjavanju Mađarske, a da bi u budućnosti to mogla biti i neka veća država. Naveo je i primjer Poljske koja je Bruxellesu bila "trn u oku", ali se stvar promijenila nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ako EU želi ići naprijed i razvijati se bez tenzija "morat će prihvatiti različitosti koje postoje", ističe. "Europski projekt je veličanstven i lijep, spriječio je rat, omogućio blagostanje, ekonomski je uspješan, ali moramo se osloboditi iluzija da smo svi jednaki, jer nismo. EU ne može funkcionirati prema uspravnici gdje ćemo se svi ponašati kao birokracija u Bruxellesu i njezini politički mentori, nego ćemo biti otvoreni za različitosti", smatra Milanović. Komentirajući vlastitu izjavu da "Washington i NATO preko Ukrajine vode posredni rat protiv Rusije, i obrnuto", rekao je da je time doslovce citirao ukrajinskog ministra obrane koji je rekao da se NATO bori protiv Rusije ukrajinskom krvlju.

Za petak navečer bio je dogovoren sastanak Milanovića i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Uoči tog susreta Milanović je rekao kako je mađarskom premijeru teže nego njemu, jer su i njegove ovlasti veće, a i da su njihovi energetski problemi veći, jer je Mađarska jako ovisna o ruskim energenima. Na to je ukazala i predsjednica Novak, rekavši da Mađarska traži mogućnost za diverzifikaciju. “Pozdravljam svako rješenje koje nam pomaže, a tu računamo i na Hrvatsku”, kaže.