Objavljeno 21. siječnja, 2023.
Ako se pitate zašto vinari i vinogradari štuju svetog Vinka, odgovor je u činjenici da je upravo ovaj svetac zaštitnik vinogradara, vinara, vinograda i vina. Ime svetog Vinka dolazi od latinske riječi vinco odnosno vincere, što znači pobijediti. No svetaca imena Vinko (lat. Vincentius) nekoliko je u Katoličkoj crkvi, ali je samo jednom od njih posvećen 22. siječnja. Radi se o ranokršćanskom svećeniku i mučeniku koji je živio u španjolskom gradu Zaragozi, u vrijeme rimskih careva Dioklecijana i Maksimilijana. Bilo je to vrijeme progona kršćana, pa je i sveti Vinko bio progonjen, mučen te nakon smrti pokopan u Veneciji.
Uhvatili su ga 303. godine, zatvorili u tamnicu i mučili. Međutim, tijekom tog strašnog iskustva Vinko se držao hrabro i cijelo vrijeme molio. Legenda kaže da su ga u tamnici posjetili anđeli i zapjevali s njim. Tome je svjedočio rimski namjesnik Darije, koji je naredio da ga se muči. Došao je do tamnice i ugledao nevjerojatan prizor, izmučenog čovjeka obasjanog svjetlošću. Bio je šokiran, a to iskustvo ga je potpuno promijenilo te se okrenuo kršćanstvu.
Nakon toga Darije je dopustio vjernicima da posjećuju Vinka u tamnici. Dolazili su i ljubili mu rane te mu brisali krv s tijela. Kod kuće su čuvali tkaninu na kojoj je ostala njegova krv, kako bi im kuću čuvala od zla. Vinko je preminuo 304. godine, navodno upravo 22. siječnja.
To što je proživio kasnije se povezivalo s vinom. Njegovo mučenje, curenje i hvatanje krvi povezali su s branjem i lomljenjem grožđa i hvatanjem mošta. Tako je sveti Vinko postao zaštitnik vinogradara, vinara, vinograda i vina. Taj dan naziva se blagdan svetog Vinka. Kod Hrvata je u prošlosti bio poznatiji pod nazivom Vincencio, spominju se Vincencij, Vincet, Vince, a danas je poznat pod nazivom sveti Vinko.
Proslava svetog Vinka povezuje se i s Dionizom, antičkim bogom vina, čije se slavljenje održavalo u vrijeme koje bi danas odgovaralo veljači. I jedan i drugi simbolizirali su rađanje i buđenje prirode te dolazak proljeća. I samo Vinkovo ime podsjeća na vino (lat. Vinum).
V. Latinović
Vinkovo, Vincelovo, Vinceška
U nas je slavljenje Vinkova, Vincekova ili Vinceške uobičajeno u kontinentalnim vinogorjima, a samo ponegdje javlja se i u primorskim područjima. Premda je vezan uz sveca, ovaj blagdan ima malo uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i vinskih poslova i običaja. Stoga je vjerojatnije da je riječ o pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno poganskim svetkovinama poljodjelaca, jer je ovo razdoblje kada počinje novi ciklus poljoprivrednih radova i kreće vegetacija.