Unos vode ovisi o tome gdje živite, odnosno klimatskim uvjetima, godišnjem dobu, o tjelesnoj masi, zdravstvenom stanju, o tome koliko ste aktivni. Čini se da odrasli koji unose dovoljnu količinu tekućine i paze da ne ostanu žedni žive dulje i razvijaju manje kroničnih bolesti, doznaje se iz studije američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), objavljene u časopisu eBioMedicine. Liječnici su tijekom 30 godina pratili 11.255 ljudi i analizirali vezu između razine natrija u krvi koja raste ako se smanji unos tekućine, i raznih zdravstvenih indikatora. Utvrdili su da su odrasle osobe s povišenom razinom natrija sklonije razvijanju kroničnih stanja te pokazuju znakove uznapredovalog biološkog starenja u odnosu na odrasle osobe koje imaju srednje vrijednosti natrija u krvi. Također, odrasli s povećanom razinom natrija pod povećanim su rizikom da umru ranije.

“Rezultati istraživanja navode nas na zaključak da dovoljan unos tekućine usporava starenje i produljuje život bez bolesti”, rekla je Natalia Dmitrieva, autorica studije i znanstvenica u Laboratoriju za kardiovaskularnu regerativnu medicinu na Institutu za srce, pluća i krv (NHLBI), koji je dio NIH-a. U ovoj studiji koristili su se podaci o zdravstvenom stanju ljudi u 50-im godinama te kada su bili u dobi između 70 i 90 godina. Sveukupno je bilo pet liječničkih posjeta. Svaka osoba bila je dva puta pregledana u dobi od 50-ak godina, a ostala tri pregleda obavljena su u poodmakloj dobi. Istraživanjem nisu bile obuhvaćene osobe koje su već imale visoke razine natrija ili neka ozbiljna stanja, poput pretilosti. Kako bi ustanovili na koji način razine natrija utječu na starenje, znanstvenici su se rukovodili s 15 markera za zdravlje, uključujući sistolički krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi. To im je dalo uvid u funkcioniranje kardiovaskularnog, respiratornog, metaboličkog, bubrežnog i imuniloškog sustava svake praćene osobe. U obzir su uzeti čimbenici poput životne dobi, rase, spola, pušenja te povišenog krvnog tlaka. Normalna razina natrija u krvi iznosi između 135 i 146 miliekvivalenata na litru (mEq/L). Odrasli s razinom iznad 142mEq/L imaju za 64 posto veći rizik od razvijanja kroničnih bolesti poput zastoja srca, moždanog udara, dijabetesa, oštećenja perifernih arterija, pluća i razvoja demencije. Prvi znakovi blage dehidracije (nedostatka tekućine u organizmu) su umor, razdražljivost, nervoza, slabost, glavobolja, smanjena koncentracija, suha usta, suha koža, tamna mokraća.