Na dvodnevnom “Minhenskom sastanku lidera” u Rumunjskoj, koji okuplja 75 predstavnika vlada, Christoph Heusgen, predsjedatelj Minhenske sigurnosne konferencije, dao je za DW intervju. Prenosimo dijelove iz toga razgovora.

Što treba učiniti protiv Rusije na Balkanu, gdje je Srbija njezin povijesni saveznik? Ali i u drugim istočnoeuropskim zemljama, gdje je Rusija prisutna i utjecajna kroz propagandu i Pravoslavnu Crkvu...?

- Ponekad zaista boli kad vidite da ljudi hvale Rusiju, pa čak i demonstriraju u korist Rusije u zemljama u kojima je najvažniji investitor, najvažniji trgovinski partner - Europska unija. Mislim da moramo biti mnogo bolji u javnom demonstriranju onoga što Europa radi. U zemljama u kojima je Rusija popularna i gdje nije osuđena za ono što radi u Ukrajini moramo biti aktivniji. To moramo činiti i izvan Europe. Jedan od velikih izazova s kojima se suočavamo je to što su mnoge zemlje takozvanog Globalnog juga, kada promatraju sukob Ukrajine i Rusije, zauzele podjednaku distancu od obje strane. I mislim da moramo vrlo jasno dati do znanja da ono što Rusija radi u Ukrajini nije nastavak sukoba Istoka i Zapada, već je to flagrantno kršenje međunarodnog prava. Prema Povelji UN-a, Rusija raskida s civilizacijom i to moramo vrlo jasno naglasiti. Ali, to možemo samo ako smo kao Europska unija, kao pojedinačne države, mnogo aktivniji na području od zapadnog Balkana do Azije, Afrike, Latinske Amerike.

Kao diplomat s velikim iskustvom, što mislite kada je najbolje vrijeme za početak pregovora i zaustavljanje rata?

- Pokušali smo sve s Rusijom kako bismo ukrajinsku krizu riješili diplomatskim putem. Putin je odlučio poduzeti vojne akcije. I razumijem Ukrajince koji kažu: “Ne možemo potpisati sporazum s Rusijom, jer se Rusija ne pridržava nijednog sporazuma koji je potpisala u prošlosti.” Rusija je potpisala Budimpeštanski memorandum 1994., kada je rekla: “Pa, ako Ukrajina odustane od nuklearnog oružja stacioniranog na njezinu teritoriju, mi, Rusija, jamčimo ukrajinski teritorijalni integritet, suverenitet.” U to vrijeme ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bio je veleposlanik u UN-u i inzistirao je da taj Budimpeštanski memorandum postane dokument Vijeća sigurnosti.

Morate razumjeti da ne možemo tražiti od Ukrajinaca da potpišu sporazum sa Sergejem Lavrovom, jer znamo da je on lažov. I zato, ono što nam je potrebno jest prije svega da Ukrajinci preuzmu vodstvo, da oni odluče kada je vrijeme za dogovor. A kada traže jamstva sigurnosti, onda mislim da im moramo pružiti ta sigurnosna jamstva. (DW/Sabina Fati)