Broj sunčanih elektrana je u porastu, što pokazuje podatak da ih je na HEP-ovu mrežu s 31. ožujka bilo priključeno 17.697, od čega u kategoriji kućanstava 12.495, a u kategoriji poduzetništva 5202, a prije nekoliko godina bilo ih je znatno manje.

Kada se razdvoji ukupna priključna snaga sunčanih elektrana od 525,5 megavata na one u poduzetništvu i na kućanstva, dolazi se do toga da kućanstva sudjeluju s 843,8, a poduzetništvo s 441,3 megavata priključne snage na HEP-ovu mrežu. Možda običnom potrošaču te brojke ne govore puno, ali kada se raščlane na broj priključaka po godini, jasno je da interes za ugradnju sunčanih elektrana stalno raste.

Ne tako davne 2019. godine na HEP-ovu su se mrežu priključila 103 kućanstva i 153 poduzeća sa sunčanim elektranama. Taj je broj iduće tri godine rastao, ali je ostajao u troznamenkastim okvirima. Nagli skok dogodio se 2022., s pojavom energetske krize, kada se na mrežu priključilo 2457 kućanstava i 576 poduzetničkih subjekata. Prošle godine rast broja priključaka bio je još izrazitiji, na što upućuje podatak da je 6747 privatnih i 1846 poduzetničkih subjekata na svoje objekte postavilo solarne panele.

Razloga za rast broja sunčanih elektrana je više, a među glavnima se ističu neizvjesnost oko cijenw električne energije i poticaji koji se nude za postavljanje obnovljivih izvora energije. Mnoge županije stoga već nekoliko godina kućanstvima nude poticaje za ugradnju sunčanih elektrana, a zbog sve većeg interesa građana ukupna svota za tu namjenu konstantno raste. Ovoga će tjedna, primjerice, Koprivničko-križevačka županija zaključiti poziv na natječaj ukupne vrijednosti 300.000 eura preko kojeg korisnici mogu ostvariti do 50 posto donacija, ali ne više od 3000 eura za postavljanje sunčane elektrane.

S obzirom na to da se u javnosti govori kako cijene panela neprestano padaju, provjerili smo je li to točno. Država je, podsjetimo, 2022. godine ukinula PDV na sunčane elektrane, pa se očekivao pad cijena, ali to se nije dogodilo. Istina je da je nekim solarnim panelima cijena pala, ali riječ je o kineskim, uglavnom starijim, pločama koje su ostale na zalihama. Te su ploče manje učinkovite od onih koje danas izlaze iz tvorničkih pogona. Dobro je, s druge strane, što se cijena panela, pa i sunčanih elektrana, stabilizirala, odnosno ne raste.

"Svi govore o cijeni solarnih panela, ali valja znati da su oni najjeftinija komponenta sustava, koji se sastoji od više dijelova", kaže Marijan Štimac iz KKŽ-a, te navodi pretvarač kao jedan od skupljih dijelova, a tome treba dodati i montažu.



Objašnjava kako prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo, ugrubo rečeno, potrebno je izdvojiti 6500 eura za kupnju i postavljanje sunčane elektrane po principu ključ u ruke. Sa subvencijom koja iznosi 3000 eura ispada da investitor izdvaja samo 3500 eura. Prema toj računici, povrat sredstava je za četiri do pet godina, što je više nego isplativo, jer je potrošnja kućanstva za električnu energiju idućih 20 do 25 godina svedena na nulu. No ako se energija troši i na grijanje i klimu, treba uložiti znatnija sredstva, ali i to je dugoročno gledano dobro ulaganje.

Sugovornik u kalkulaciju o ugradnji solarnih elektrana za kućanstva uvodi još jedan element koji utječe ili će utjecati na isplativost postavljanja panela na krovove obiteljskih kuća i stambenih zgrada. Naime, država trenutno subvencionira cijenu potrošene električne energije, što je čini jeftinijom od tržišne. Budu li, međutim, subvencije ukinute, postavljanje sunčanih elektrana bit će još isplativije, do te mjere da neće biti potrebne subvencije županija, gradova ili Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Drugim riječima, definitivno se isplati ugraditi sunčanu elektranu, jer smanjuje izdvajanja iz kućnog budžeta, ali i pridonosi smanjenju ispuštanja štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. Hina