Svjetski dan djece obilježava se 20. studenoga, a na taj je dan 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta – međunarodni dokument koji štiti dječja prava. Od klimatskih promjena, obrazovanja i mentalnog zdravlja do iskorjenjivanja rasizma i diskriminacije, djeca i mladi dižu svoj glas o pitanjima koja su im važna i pozivaju odrasle na stvaranje bolje budućnosti.

Diljem svijeta djeca sve ranije pristupaju internetu te ga koriste sve duže. U razdoblju od 2010. do 2020. godine, vrijeme koje su djeca provela na internetu u mnogim se zemljama gotovo udvostručilo. Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je nagli porast vremena koje djeca provode pred ekranom, a procjenjuje se da djeca u Europi na internetu provode od 6 do 7,5 sati dnevno. Nedavna istraživanja pokazuju kako većina djece s pametnim telefonima navode da ih koriste "gotovo čitavo vrijeme" kako bi se povezali, osobito na društvenim mrežama. Prednosti ovog korjenitog pomaka su jasne – proširenje pristupa obrazovanju, zabavi i mogućnostima, ali to su istovremeno i rizici.

Jedno od troje djece na globalnoj razini prijavljuje da je doživjelo zlostavljanje na internetu. U 2020. godini, 33 posto djevojčica i 20 posto dječaka u Europi izjavilo je da su bar jednom mjesečno svjedočili uznemirujućem sadržaju na internetu. Djeca su također sve više izložena nevidljivim tehnologijama, uključujući algoritme, prediktivne analitičke sustave, pa čak i praćenje lokacije – potencijalno kršeći njihovo pravo na privatnost i gore. Ironično, unatoč sveprisutnosti koju digitalna tehnologija podrazumijeva, milijuni djece još uvijek nemaju pristup prednostima interneta. U sve digitalnijem gospodarstvu, utjecaj te neujednačenosti također će se povećati ako sada ne poduzmemo korake za rješavanje. Svako dijete ima jednako pravo biti sigurno i uključeno bez obzira na to odakle dolazi.

Sva djeca zaslužuju priliku napredovati u digitalnom okruženju u kojem se ta prava poštuju i štite. Nedavno usvajanje Zakona o digitalnim uslugama u Europskoj uniji također je svojevrsna prekretnica. Postavljanjem strogih zahtjeva za digitalne platforme kako bi se zaštitilo maloljetnike na internetu te zabranom oglašavanja i potencijalno štetnog algoritamskog sadržaja koji je usmjeren djeci, pomoći će u stvaranju sigurnijeg digitalnog prostora.



Nova Strategija za bolji internet za djecu pomoći će osigurati da svako dijete u Europi na internetu bude zaštićeno, osnaženo i poštovano. U okviru strategije, Europska komisija pokreće razvoj Kodeksa ponašanja za dizajn digitalnih proizvoda i usluga primjeren dobi i u proces razvoja uključit će djecu. Zaštita djece na internetu i povećanje njihova pristupa digitalnom učenju i drugim mogućnostima također je snažan fokus UNICEF-ova rada u cijelom svijetu. Osnaživanje je ključno. Mora se podučiti djecu te njihove roditelje, skrbnike i učitelje, kako prepoznati rizike na internetu, razumjeti što je stvarno, a što lažno te kako maksimalno iskoristiti digitalne prilike. Centri za sigurniji internet diljem Europe pomažu upravo u tome, uključujući osiguravanje platforme za mlade ljude da izraze svoje zabrinutosti i promišljanja. Online zaštita, digitalno osnaživanje i digitalna uključenost globalni su izazovi.