Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u trećem tromjesečju ove godine, šesti kvartal zaredom, no rast je usporen, što pokazuje da oporavak od koronakrize gubi na zamahu.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao za 5,2 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao za 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize. Podaci su "u skladu s našim očekivanjima te potvrđuju da je došlo do očekivanog usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, unatoč nastavku odličnih turističkih rezultata, ostali visokofrekventni pokazatelji upućivali su na pad gospodarske aktivnosti u odnosu prema tromjesečju ranije, što je rezultiralo usporavanjem rasta na godišnjoj razini. Industrijska proizvodnja, realni promet u trgovini na malo i građevinarstvo zabilježili su pad na tromjesečnoj razini", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Rast BDP-a u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 5,6 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu dana prije, sporije u odnosu prema 7,8-postotnom rastu u prethodnom tromjesečju. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 23,3 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju. Pritom je izvoz roba porastao za 37 posto, a usluga za 18,4 posto. Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 30,5 posto, brže nego u prethodnom kvartalu. Pritom je uvoz roba porastao za 33,4, a usluga za 15,3 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 8 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto. Porasla je i državna potrošnja, za 1,3 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju pala za 2,2 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo za 5,5 posto na godišnjoj razini, a na kvartalnoj razini palo je za 0,4 posto. Rast na godišnjoj razini brži je u odnosu prema prosjek u Europskoj uniji, dok je na kvartalnoj razini ispod prosjeka. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,2 posto na kvartalnoj, a 2,4 posto na godišnjoj razini.



"Snažan oporavak hrvatskog gospodarstva u 2021., uz godišnju stopu rasta koja je premašila 13 posto, nastavit će se po značajnim stopama i u 2022. To potvrđuju i najnoviji rezultati BDP-a koji sugeriraju da će Hrvatska ostvariti godišnju stopu realnog rasta BDP-a od najmanje 5,8 posto u 2022., čak i u slučaju primjetnog usporavanja u posljednjem tromjesečju. Štoviše, s povećanjem gospodarske aktivnosti u dosadašnjem dijelu godine od 7,2 posto na godišnjoj razini, naša je prognoza izložena blago pozitivnim rizicima", navode analitičari RBA. No, upozoravaju da će iduća godina biti izazovna, s obzirom na usporavanje gospodarskog rasta, ali i kretanja u okruženju. "Naša prognoza rasta BDP-a za 2023. od 1,8 posto na godišnjoj razini podložna je značajnim negativnim rizicima, posebno povezanim s razvojem energetske krize, duljinom i dubinom potencijalne recesije u europodručju, kao i uspjehom obuzdavanja inflacije na najvažnijim emitivnim tržištima", zaključuje se u analizi RBA-a.

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je rast BDP-a na tragu Vladinih procjena. "Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom na to da je treći kvartal i lani bio dobar, zasigurno je ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva", rekao je. Na primjedbu da je u trećem kvartalu BDP ipak pao u odnosu prema drugom, kazao je kako je sjajno da je Hrvatska za sada od 22 zemlje koje su objavile podatke rasta BDP-a u drugom tromjesečju, na drugom mjestu, jer veći rast od 5,4 posto ima jedino Cipar.