Magazin
RAZGOVOR: MARKO TOMLJANOVIĆ

Nismo imuni na globalne gospodarske šokove
Objavljeno 26. studenog, 2022.
DOC. DR. SC. MARKO TOMLJANOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Ako se analiziraju dostupni podatci na mjesečnoj razini, vidljivo je kako smo godinu započeli sa stopom inflacije od 5,7 %, a koja se povećavala izraženom uzlaznom putanjom do lipnja 2022. godine, kada je dosegnuta razina od 12,1 %. Razdoblje od lipnja do kolovoza 2022. godine (razdoblje turističke sezone) rezultiralo je sporijim rastom inflacije, a koja je u navedenom razdoblju varirala od 12,1 % do 12,3 %. Završna faza turističke sezone rezultirala je novim rastom inflacije na 12,8 % u rujnu, tj. na 13,2 % u listopadu 2022. godine. Navedeni podatci upućuju kako smo već nekoliko puta tijekom godine ostvarili "rekordnu" stopu inflacije, a vrijednosti iz listopada predstavljaju samo završetak trenda s početka godine - kaže doc. dr. sc. Marko Tomljanović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Katedra za međunarodnu ekonomiju. Dr. Tomljanović nositelj je katedre Jean Monnet u području europskih integracija te mu je dodijeljen projekt pod nazivom EU business policies and contemporary challenges of European integration.



OTVORENOST I OVISNOST


Što nam pomnija analiza inflacije pokazuje...?

- Općenito, na mjesečnoj razini, cijene su u usporedbi s rujnom više za 1,3 %, uz najveće povećanje cijena odjeće i obuće, troškova stanovanja i energenata te hrane i bezalkoholnih pića. Ako se analizira godišnja "struktura" inflacije, moguće je zaključiti kako je ona očekivana te je u najvećoj mjeri utjecala na hranu i bezalkoholna pića (+19,7 %), restorane i hotele (+17,8 %), troškove stanovanja, vode i električne energije, plina i ostalih energenata (+16,1 %), pokućstvo, opremu za stanovanje i redovito održavanje kućanstva (+15,8 %) te prijevoz (+11,5 %). Iako hrvatska Vlada ulaže značajne napore te svojim intervencijama na cijene u pojedinim kategorijama proizvoda nastoji pomoći kućanstvima i poduzetnicima, ekonomisti upozoravaju kako se inflacija počinje prelijevati na ostale skupine proizvoda i vršiti pritisak s potražne strane. Situacija s inflacijom u Republici Hrvatskoj može predstavljati iznenađenje, međutim ako se pogledaju prijašnje projekcije HNB-a, može se reći kako smo na neki način bili upozoreni. Naime, u svojim projekcijama na kraju 2021. godine HNB je bio veoma oprezan u projekcijama inflacije za ovu godinu, najavljujući njezino blago usporavanje, ali naglašavajući negativne rizike uz njezinu projekciju, tj. mogućnost da se ona nadmaši, što se u konačnici i dogodilo. Pogođenost inflacijom u slučaju Republike Hrvatske nastaje u najširem smislu kao posljedica njezine otvorenosti i ovisnosti o globalnoj trgovini i lancima vrijednosti, gdje se svi šokovi u nekom trenutku prelijevaju na naše gospodarstvo. Kao što je povijest mnogo puta pokazala, Republika Hrvatska ne može biti imuna na globalne gospodarske i ostale geopolitičke šokove, kao što je aktualni sukob Rusije i Ukrajine i postojeća energetska kriza.

Uzimajući sve okolnosti u obzir, koja je prava istina o sadašnjoj inflaciji...?

- Odgovor na ovo pitanje ovisi o mnogo čimbenika, a jedan od njih je svakako percepcija inflacije. Korišteni indeks potrošačkih cijena prikazuje stanje u slučaju prosječnog kućanstva u Republici Hrvatskoj. Međutim, s obzirom na to da se u realnosti kućanstva uvelike razlikuju (dohodak, potrošačke navike, mjesto stanovanja itd.), moguće je zaključiti kako svako od njih teret inflacije podnosi/sagledava na vlastiti način. Prema stajalištu zagrebačkog Ekonomskog instituta, "što je kućanstvo cijenama koje plaća i strukturom svoje potrošnje bliže referentnim cijenama i referentnoj košarici, to referentna stopa inflacije vjernije odražava stopu inflacije s kojom se kućanstvo suočava". Stoga, kao i do sada, borba s izazovima inflacije će, uz uvažavanje pomoći Vlade, uvelike ovisiti o individualnim sposobnostima i karakteristikama svakog pojedinca i kućanstva.

URAVNOTEŽEN PRORAČUN


S obzirom na razvoj situacije, recesija je pojam koji se spominje gotovo svakodnevno, pri čemu se barata i pojmom "tehnička recesija". Koji su načini za identifikaciju recesije, pojednostavljeno kazano?

- Pojam tehničke recesije označava "tradicionalan" i najširi pristup prema kojemu se određeno gospodarstvo nalazi u recesiji kada u dva kvartala zaredom bilježi smanjenje realnog BDP-a. Općenito, kao ključne (potencijalne) nedostatke ovog pristupa moguće je istaknuti usku orijentaciju samo na jedan pokazatelj (BDP), zanemarivanje ostalih pokazatelja koji pridonose nastanku recesije, kratkoročnost procjene te identificiranje samo jednog, specifičnog događaja, koji predstavlja njezin "okidač". S druge strane, američki Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) već desetljećima koristi temeljitiji i sofisticiraniji način identifikacije recesije na temelju čitavog niza pokazatelja (osobni dohodak, kretanja na tržištu rada, industrijska proizvodnja, kretanje maloprodajnih cijena itd.). Također, karakteristike tog pristupa su dugoročnost i sustavno razmatranje recesije kao posljedice više događaja. Povijest ekonomske znanosti pokazala je kako je u prognozama recesije i ostalih "problematičnih" kretanja, a koja uvelike utječu na ponašanje stanovništva, potrebno koristiti što oprezniji pristup temeljen na što većem broju ključnih pokazatelja, u svrhu pružanja što realnije slike cjelokupne situacije.

Vaš komentar na Vladin proračun za 2023., kao i procjenu gospodarskog rasta za 2023. godinu...?

- Vremenski okvir proračuna za 2023. godinu je po mnogočemu poseban, jer će se provoditi u situaciji kada će Republika Hrvatska biti punopravna članica eurozone i šengenskog prostora, čime će se još više afirmirati položaj i važnost zemlje u europskoj obitelji. Ovim će Republika Hrvatska zaokružiti integracijski put započet 2005. godine. Možemo reći kako sada imamo potpunu mogućnost korištenja svih prednosti EU-a, njezina unutarnjeg tržišta te povezanih poslovnih politika. Koristi koje ćemo ostvariti ovise prvenstveno o nama samima, tj. kapacitetima hrvatskog gospodarstva, a prvenstveno malim i srednjim poduzećima, koja predstavljaju pokretač razvojnih aktivnosti. Ako se sagleda struktura predstavljenog hrvatskog proračuna u najširem kontekstu, vidljiva je njegova intencija prema ublažavanju posljedica krize i jačanju otpornosti, poticanju i očuvanju gospodarskog rasta te očuvanju socijalne sigurnosti. Predložene mjere njegova ostvarenja upućuju na veliku razinu usklađenosti s logikom i prioritetima EU proračuna za razdoblje 2021. - 2027. godine, gdje je najveći naglasak stavljen na koheziju, otpornost i vrijednosti te na program Next Generation EU, a koji je usmjeren na ulaganja u zelenu, digitalnu i otpornu Europu. Stoga, predloženi hrvatski proračun realno i logično oslikava trenutačnu situaciju i potrebe hrvatskog gospodarstva. Što se tiče procjene gospodarskog rasta za 2023. godinu, ona je i niža od procjene EU-a (1 %), čime je nastavljen oprezan i konzervativan pristup Vlade procjenama budućih gospodarskih kretanja. U slučaju značajnog pogoršanja stanja, Republika Hrvatska će, uz intervencije iz državnog proračuna, kao i do sada, imati veliku potporu EU-a kroz pripremljene programe oporavka i otpornosti, a koji su se u prethodnom razdoblju pokazali kao efikasan instrument amortiziranja štetnih utjecaja.

REALNA KONVERGENCIJA


S obzirom na to da RH od 1. siječnja uvodi euro u platni promet, na što treba posebno obratiti pozornost, napose i u kontekstu eventualne veće i trajnije recesije...?

- U kontekstu uvođenja eura, a kao što sam naveo u prethodnom osvrtu, Republika Hrvatska mora se usmjeriti prema iskorištavanju svih prednosti uvođenja zajedničke valute (smanjenje tečajnog i kamatnog rizika, smanjivanje transakcijskih troškova te posebno usporedivost cijena itd.) te se prilagoditi pretpostavkama teorije optimalnog valutnog područja. Pritom je potrebno voditi računa i o endogenosti optimalnih valutnih područja prema kojemu zemlje koje imaju zajedničku valutu trguju više, čime se jača povezanost poslovnih ciklusa. Također, ujednačavanje monetarne politike rezultira uklanjanjem razlika u poslovnim ciklusima koje su bile posljedica razlika u monetarnoj politici. Potrebno je spomenuti i teoriju specijalizacije, prema kojoj su u dugom roku mogući troškovi monetarne unije, a koja upozorava kako za usklađenost poslovnih ciklusa nije važan ukupan volumen međusobne trgovine, nego volumen unutargranske trgovine ("intra-industrytrade").

Kako bi se sve navedeno ostvarilo, Republika Hrvatska mora nastaviti proces ostvarivanja realne konvergencije u terminima gospodarskog rasta, kretanja na tržištu rada te ostalim pokazateljima blagostanja i životnog standarda. Povezivanjem i prihvaćanjem zajedničkih instrumenata i politika ostalih zemalja članica EU-a, a među koje euro zasigurno pripada, naći ćemo se u relativno sigurnijem okružju, s većim mogućnostima amortizacije potencijalnih budućih kriza i šokova. Naposljetku, kao i u svim dosadašnjim područjima, iskorištavanje potencijalnih prilika i načini suočavanja s potencijalnim krizama i šokovima u najvećoj će mjeri ovisiti o pripremljenosti zemlje te kvaliteti definiranih i implementiranih strukturnih reformi. (D.J.)
Vremenski okvir proračuna za 2023. je po mnogočemu poseban, jer će se provoditi u situaciji kada će RH biti punopravna članica eurozone i šengenskog prostora...

Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. NENAD HLAČA PROFESOR OBITELJSKOG PRAVA NA PRAVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Korumpirani sustav s tisućama napuštene djece

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EUROPSKE ENERGETSKE BITKE

Pobjeda Berlina: Putin je izgubio plinski rat protiv Njemačke

2

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Sigurnost izraelskog naroda
je prioritet, ali nas zanima
i dobrobit naših susjeda

3

TEMA TJEDNA: POLITIČKI I DRUŠTVENI APSURDI

Protiv napretka, protiv razuma