Iz godine u godinu sve se više poljoprivrednika odlučuje na podizanje nasada lijeske
Objavljeno 23. studenog, 2022.
Podizanje nasada lijeske i proizvodnja lješnjaka iz godine u godinu raste na području cijele Hrvatske.
Nema točnih podataka koliko je u Hrvatskoj površina pod tom kulturom, ali je vidljivo da je sve više poljoprivrednika koji se posvećuju njezinu uzgoju. Razloga je nekoliko. Prije svega, riječ je o relativno povoljnoj cijeni otkupa, ali i ne tako malo važnom detalju - njegova proizvodnja ne zahtijeva toliko napora.
Prava osoba za potvrdu cijele priče je Ivo Brzica, voditelj projekta Besama Croatia d.o.o., tvrtke koja se bavi otkupom i izvozom lješnjaka. Dio su talijanske grupacije Besama, jedne od najjačih europskih kompanija u proizvodnji i preradi orašastih plodova te suhog voća. Osim uzgoja i izvoza, njegova tvrtka pomaže zainteresiranim malim i srednjim lokalnim proizvođačima u razvoju njihovih OPG-ova. Potencijalnim kooperantima, osim savjeta i nadgledanja cijelog procesa, od projektiranja do sadnje i samoga otkupa, nude mogućnost da uz popuste kupe strojeve, opremu i tehnologiju te kupnju In Vitro sadnica kvalitetnih industrijskih sorti koje garantiraju visok prinos i kvalitetu plodova.
- Osobno sam bio uključen u podizanje 200-tinjak hektara novih nasada, a prilično su brojni i upiti - kaže Brzica. Dodaje kako je ove godine polazna cijena lješnjaka bila između 13 i 14 kuna, ali se dogodilo da, zbog loših vremenskih uvjeta, kvaliteta plodova nije sjajna, pa je realna cijena za kilogram lješnjaka proizvedenog u Hrvatskoj između 11 i 12 kuna. Naglašava kako poskupljenja utječu i na proizvodnju lješnjaka, ali je stava kako se profit računa na osnovi tri ili četiri godine, jer svaka nosi nešto za sebe. Stoga će izračuni biti točniji nešto kasnije. Ni ova vrsta proizvodnje nije imuna na manjak radne snage. Tvrdi kako se iz godine u godinu vidi sve veći nedostatak ljudi s užim specijalizacijama, poput vozača traktora ili osoba koje znaju orezivati. U Slavoniji i Baranji, nastavlja, veći se dio poslova obavlja ručno, ali proizvođači čiji se nasadi šire na 10 i više hektara vjerojatno će određene procese morati automatizirati, dok će oni manji i nadalje raditi ručno, odnosno uz pomoć priključnih strojeva.
Inače, Besama Croatia d.o.o. u ovom trenutku u Baranji ima 50 hektara površine pod lijeskom (na ulazu u Čeminac i kod farme Mitrovac). Riječ je o šest hektara starog i 44 hektara novog nasada s kojeg pravi urod očekuju za približno tri godine. U taj projekt uloženo je oko milijun eura, a dobar dio sredstava osiguran je preko mjere 4.1.1. Nasadi su najmodernijeg tipa. Imaju navodnjavanje ispod zemlje, a korištene su bezvirusne certificirane In Vitro sadnice uzgojene u laboratoriju. Hvale se i najmodernijom mehanizacijom specijaliziranom baš za lješnjake. Važno je istaknuti kako su kupili i halu u Čemincu, veličine 400 četvornih metara, namijenjenu za kompletan sustav prerade i logistički centar za ovaj dio Europe. Inače, Besama Croatia lani je otkupila i u Italiju izvezla 150 tona lješnjaka u ljusci. Brzica naglašava kako proizvodnja lješnjaka ne znači samo sadnju i ubiranje plodova. - Ako ćemo se pravilno fokusirati na proizvodnju i dati svoj maksimum, posla uvijek ima. Berba kreće početkom rujna, završava u listopadu. U ovom trenutku oni koji podižu nove nasada pripremaju zemlju, a za koji mjesec kreće orezivanje starih nasada - zaključuje.
Ivica Getto
U izvozu u Italiju godišnje završi oko
sto pedeset tona baranjskog lješnjaka
Besana je aktivna na više od 100 tržišta i samo u Europi ima oko 700 zaposlenih. Što se tiče Hrvatske, trenutačno imaju petero zaposlenih, ali i 50-ak kooperanata. “Samo prošle godine otkupili smo 150 tona lješnjaka i izvezli u Italiju. Iz godine u godinu količine su veće. Razlog je, među ostalim, i u tome što dosta novih nasada počinje davati urod, a posebice je važno što ima sve više velikih proizvođača koji imaju po 10 ili 20 hektara lješnjaka, čiji je prinos od 30 do 50 tona”, kaže Brzica. Dobar prinos treba zahvaliti genetski dokazanom sadnom materijalu koji poboljšava oprašivanje u voćnjaku. Isto tako, kvalitetan sadni materijal znači kvalitetan plod. Plodovi su okruglog oblika, za razliku od, recimo, istarskog lješnjaka, koji je duguljast.