Dijabetes (šećerna bolest tipa 2) u današnje vrijeme predstavlja sve ozbiljniju prijetnju za zdravlje i dobrobit sve većeg broja ljudi. Samim time ova je bolest jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema suvremenog društva, gdje je broj oboljelih u stalnom porastu. Samo u Europi u 2021. godini registrirano je 61 milijun osoba s dijagnozom dijabetesa, od kojih čak jedan milijun umire od posljedica te bolesti na godišnjoj razini, a procjene govore da osoba koja boluje od dijabetesa prosječno izgubi 8,5 godina života. U Republici Hrvatskoj, u 2021. godini, registrirano je 327.785 osoba s dijabetesom, dok se smatra da je još oko 200.000 neotkrivenih slučajeva.

Komentirajući posljednje podatke za Hrvatsku i globalno, prof.dr.sc.prim. Biserka Bergman Marković, predsjednica Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM), naglasila je da je dijabetes skočio s osmog na treće mjesto prema stopi smrtnosti, što dokazuje činjenicu da se ova bolest naziva još i globalnom epidemijom te dodala:

"Valja naglasiti kako se makrovaskularne komplikacije dijabetesa počinju razvijati već u stadiju predijabetesa (rane komplikacije), dok se oštećenje malih krvnih žila razvija kasnije. Mikrovaskularne komplikacije (retinopatija, nefropatija, neuropatija), izazivaju značajno smanjenje kvalitete života oboljelih od dijabetesa, dok su makrovaskularne (koronarna, cerebrovaskularna i periferna vaskularna bolest), glavni uzrok smrti".

Stadij koji prethodi razvoju dijabetesa naziva se predijabetes. "Predijabetes predstavlja stanje u kojem postoji poremećena regulacija šećera u krvi, ali vrijednosti nisu toliko visoke da bi se zadovoljili kriteriji za postavljanje dijagnoze dijabetesa. Čak do 70 % osoba s predijabetesom s vremenom razvije dijabetes", objasnila je prof.dr.sc.prim. Biserka Bergman Marković te nadodala kako stanje predijabetesa ne pokazuje nikakve simptome te da devet od deset osoba s predijabetesom nije svjesno svoga stanja. "I to je najveći problem, simptoma nema, a rizične osobe nisu svjesne da kontrolirajući šećer u krvi mogu napraviti prekretnicu u kvaliteti i duljini trajanja života."



Osobe starije od 45 godina s pretjeranom tjelesnom težinom i pretile osobe, osobe koje imaju sedentarni način života s manjkom tjelesne aktivnosti, osobe koje imaju u obitelji dijabetes, oni koji imaju povišen krvni tlak, kao i žene koje imaju gestacijski dijabetes, imaju veći rizik za razvoj predijabetesa, a kasnije dijabetesa. Prevencija i rano otkrivanje ove bolesti dobiva na sve većoj važnosti. "Probir na dijabetes u općoj populaciji treba početi u dobi od 45 godina, a ako je nalaz uredan razumno je ponavljati ga svake tri godine", upozorila je prof.dr.sc.prim. Biserka Bergman Marković.

Promjena načina života velika je prekretnica u prevenciji predijabetesa i dijabetesa, i nikada nije kasno učiniti promjenu. U želji za gubitkom pretjerane tjelesne težine, prof.dr.sc.prim. Bergman Marković savjetuje izbjegavanje “modernih i brzih” dijeta kojima se postiže mršavljenje, a nema mnogo dokaza da se tim dijetama dugoročno može i održati postignuta tjelesna težina. Rješenje je u cjeloživotnoj promjeni načinom prehrane. Tjelesna aktivnost, kao i zdrav način prehrane, svakako su najbolji početak za ublažavanje posljedica bolesti.