Problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke prevalencije, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te znatnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Osobe s narušenim mentalnim zdravljem imaju povećan morbiditet i mortalitet od tjelesnih bolesti. Broj samoubojstava, koja su pokazatelj ugroženosti mentalnog zdravlja, u mnogim je zemljama veći od broja poginulih u prometnim nesrećama. Mentalni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju i uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih kao i njihove okoline. Kako ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo u novoj publikaciji, mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko 6 posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj. Najviše hospitalizacija u dobi je od 20 do 59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radnoaktivnoj dobi. Ukupno je registrirano 824.486 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja.

Godine 2022. registrirano je 30.522 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom od 5,1 posto nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj. Također, 858.654 dana bolničkog liječenja korišteno je za hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja. U specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti registrirano je 646 688 psihijatrijskih pregleda, a gotovo 65 posto pregleda bilo je za osobe u dobi od 20 do 64 godine. Mentalni poremećaji izazvani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji, mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao zasebne dijagnostičke kategorije, čine gotovo 60 posto svih uzroka hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Mentalni poremećaji izazvani alkoholom vodeća su dijagnostička kategorija u uzrocima hospitalizacija. U 2022. godini muškarci su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja prouzročenih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, te ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti. Žene su najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja, shizofrenije, ostalih mentalnih poremećaja zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, mentalnih poremećaja izazvanih alkoholom te shizoafektivnih poremećaja. Znatne razlike u bolničkom pobolu vezane su i uz dob, a također postoje razlike u obolijevanju prema spolu unutar određenih dobnih skupina. U 2022. godini u dobi do 9 godina bilo je dva puta više hospitalizacija dječaka nego djevojčica. Najčešći razlozi hospitalizacija bili su zbog pervazivnih razvojnih poremećaja, specifičnih poremećaja razvoja govora i jezika, ostalih poremećaja psihološkog razvoja, slijede hiperkinetički poremećaji i emocionalni poremećaji s početkom specifično u djetinjstvu. U dobi od 10 do 19 godina bilo je dva puta više hospitalizacija djevojčica, a najčešći razlozi hospitalizacija bili su emocionalni poremećaji, mješoviti poremećaji ponašanja i osjeta, akutni i prolazni psihotični poremećaji, reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe te poremećaji hranjenja.

Analiza bolničkog pobola prema županijama prebivališta pokazuje da su mentalni poremećaji sudjelovali u ukupnom broju hospitalizacija u županijama s udjelima od 3,2 posto u Varaždinskoj županiji do 6,6 posto u Virovitičko-podravskoj županiji. Mentalni poremećaji, kao osnovni uzrok smrti, u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s 2-3 posto. Godine 2022. registrirano je ukupno 1876 smrti zbog mentalnih poremećaja. Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (1003 slučaja), mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja izazvani alkoholom (335 slučaja) te poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (281 slučaj).

Broj specijalista psihijatrije koji rade u psihijatrijskoj djelatnosti znatno je porastao od 1997. godine, kad ih je bilo 244, na 564 u 2022. godini. Ukupan broj liječnika specijalista koji se bave psihijatrijskom zaštitom nešto je i veći (567), zbog nekoliko neuropsihijatara koji rade u psihijatrijskoj djelatnosti.