Kako to obično biva, uz dobru vijest redovito dolazi više loših. Uvođenje eura s 1. siječnja 2023. za nas bi uglavnom trebala biti dobra vijest. Stoga je i dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima postalo obveza još 5. rujna.

Usporedno su tajni kupci počeli obilaziti trgovce i pružatelje usluga te provjeravati jesu li cijene iskazane u kunama i eurima preračunane prema zadanom tečaju (1 euro = 7,53450 kuna) ili na štetu kupca. Prvi obilasci nisu otkrili nepravilnosti. No, čini se da je danas priča već sasvim drukčija, jer u sve se još upetljala i inflacija, oko 12,3 posto, što je za Hrvatske prilike i više nego puno. Uz to bliže se i božićni blagdani, pa tko više gleda na cijene. Troši se kao u najboljim vremenima. Ali cijene pozorno prate malo zahtjevniji kupci i oni koji novca jednostavno nemaju. Uglavnom, one svakodnevno rastu jer je u kombinaciji uvođenja eura i inflacije prostor za špekulacije znatno veći. Stoga, iako je lov na one koji varaju otvoren, kontrole bi trebalo dodatno pojačati, a kazne postrožiti, jer poslije je teško ispravljati. I sve one koji love u mutnom, ako ih je zbog tržišne ekonomije gotovo nemoguće kažnjavati, onda bar javno stavljati na crne liste. Jer potrošač je prevaren bez obzira na to je li povećanje cijene malo ili malo više. Konačno, osmišljena je i svojevrsna zaštita za kupce kada je Hrvatska gospodarska komora uvela i Etički kodeks, čiji su potpisnici gotovo svi veliki trgovci, i što bi trebala biti još jedna garancija kupcima da neće biti problema, preciznije varanja. Ipak, ni to nije baš tako, tvrde i oni koji sami priznaju da su cijene povisili znatnije, a čime drugim pravdaju se inflacijom, skupljim energentima, inputima, kao i cijenom rada. I kako ne bi bilo muljaža jer se cijene dižu i za proizvode i usluge koje sa svim navedenim nemaju puno veze.

Dakle, zaokruživanja po Hrvatskoj ipak ima. Drastično je sve poskupjelo, pa se može očekivati i velikih problema, na što upozoravaju i ekonomski stručnjaci. “U ovim trenucima kad je inflacija dosta visoka i prostor za špekulacije, dakle povećanje marži proizvođačkih i trgovačkih, i korekcija cijena prema gore znatno je veća”, kazao je i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.