Novosti
GOSPODARSKA PREDVIĐANJA ZA 2023. GODINU

Recesija Hrvatskoj ne prijeti, no vjerojatan je pad kupovne moći
Objavljeno 7. studenog, 2022.
Lovrinčević: Sektor usluga i digitalnih platformi te oni vezani uz EU fondove mogu proći manje okrznuti

Hrvatskoj sljedeće godine ne prijeti recesija, no prijeti stagnacija, odnosno stagflacija, prognozira za naš list ekonomski stručnjak Damir Novotny. Inflacija, kaže on, pozitivno djeluje na ekonomske aktivnosti. U prvom koraku nas inflacija šokira, pojašnjava, u drugom koraku napuni proračun, pa proračun povećava plaće ili transfere, dakle intervenira na tržištu u smislu jačanja kupovne moći, potražnja se povećava i vrtimo se u krug - neka vrsta "beskrajnog dana". Povećavanje plaće - povećavanje potražnje, pa obrnuto, uz inflaciju i tako stalno.



Anemičan rast


"Gotovo je sigurno da će se dogoditi scenarij iz 70-ih godina prošlog stoljeća nakon ‘naftnog šoka‘, da inflacija neće biti zaustavljena, ali neće biti ni previsoka. Samo, tada su vlade bile niže zadužene, pa su snažnije intervenirale, sada su više zadužene, pa vjerojatno neće toliko intervenirati. Mnogo toga ovisi i o intervenciji središnjih banaka u smislu smanjivanja količine novca u optjecaju. Oni ne mogu poništiti emisiju novca, recimo, u proteklih deset godina se količina novca udvostručila, iako tako jakog ekonomskog rasta nije bilo. I Hrvatska narodna banka povećala je količinu novca u optjecaju, prije desetak godina devizne su pričuve iznosile 18 milijardi kuna, a monetarna masa je bila 30 % manja. Na kraju ovog kvartala su devizne pričuve oko 23 milijarde, ali i monetarna masa je došla do 23 milijarde eura. Tako da je ta nagla, velika količina novca i na domaćem tržištu, ali posebno u eurozoni, omogućila intervencije vlada. One su se zaduživale, pogotovo u vrijeme intenzivnog COVID-a, imali smo intervencije Europske komisije, tako da se na tržištu našla velika količina novca, a malo roba. Tako da je ovo zapravo kriza ponude, a ne potražnje", ističe Novotny. On kaže kako su vlade intervenirale na strani potražnje, što je besmisleno, jer zapravo nema dovoljno roba po cijenama koje smo naviknuli vidjeti ranije, zbog situacije u azijskim zemljama i krize u Kini, koja je u dubokim, strukturnim problemima. Njihova radna snaga više ne želi raditi po tako niskim cijenama, stambeni fond se naglo povećao, ali su porasli troškovi njegova održavanja. Tako da će se, kaže, i robi koja dolazi iz Kine s vremenom podizati cijena. Nećemo moći održavati inflaciju na niskoj razini, kao prije COVID krize, smatra Novotny, dodajući kako sve to govori u prilog tezi da će i Europska središnja banka podići ciljanu stopu inflacije, vjerojatno sa 2 na 4 posto, te da će se inflacija kretati između 4 i 6 posto u eurozoni, uz vrlo anemičan - gotovo nikakav ekonomski rast.

Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da će podizanje kamatnih stopa u Europi biti relativno sporo, u odnosu prema SAD-u i ostatku svijeta, zbog specifičnih europskih razloga - visoke razine javnog duga pojedinih zemalja. Podizanje kamatnih stopa u Hrvatskoj bit će, ističe, još sporije od prosjeka EU-a jer uvođenjem eura dolazi do oslobađanja značajnog viška rezervi banaka. Onaj dio koji će, smatra on, biti problematičan tiče se proizvodnje, odnosno industrije, a vezano je uz izvoz - na njemačko i talijansko tržište. Misli da će industrija biti najjače pogođena.

Siromašno društvo


"No hrvatska ekonomija i ovi naši specifični čimbenici, trebali bi dosta ublažiti te očekivane negativne procese. Sektor usluga i digitalnih platformi, dio vezan uz EU fondove, ovaj bi put mogli proći relativno manje okrznuti. Stoga se neka duboka recesija ne očekuje. Hrvatska ima čak i ne tako lošu energetsku situaciju u odnosu prema ostatku Europe. Ima nešto vlastitih izvora, kao i logističku priču relativno povezanu. Ono što je možda više problem je neizvjesnost vezana uz Ukrajinu, zato što svi odgađaju odluke o investicijama u ovaj dio svijeta koji je ‘na granici, u štitu‘ - baltičke zemlje, Poljska pa prema Balkanu. Te zemlje postaju nesigurne u očima investitora dugoročno, zato što je teško spoznati razvoj situacije u budućnosti", kaže Lovrinčević. Dodaje da sad svi oklijevaju, zato i jest najveća inflacija u baltičkim zemljama. To se, kaže, može pretvoriti u trajno stanje, vrlo lako. Ako ova situacija potraje, mogla bi se pomaknuti cijela industrija od tamo, prema zapadu, Portugalu, Španjolskoj i drugim destinacijama", rekao nam je. No sve je to podložno dnevnim promjenama.

"Hrvatska ne bi trebala biti među onima u Europi koji će proći relativno lošije. Dapače, mislim da će recesija biti blaža, zbog specifičnosti koje sam spomenuo. Naravno, jedno je govoriti o recesiji kada govorite o hrvatskoj prosječnoj plaći, a drugo ako živite u Švicarskoj ili Austriji. U relativnim terminima recesija će biti blaža od prosjeka EU-a, a u apsolutnim i žešća - jer je riječ o siromašnom društvu. Mali poremećaji izazivaju velike posljedice kod stanovništva s niskom razinom dohotka", zaključuje. 
      
Igor Bošnjak
SPECIFIČNOSTI USPORAVAJU RECESIJU
Lovrinčević misli da će u hrvatskim uvjetima prijenos rasta kamata biti dramatično spor. "S tog aspekta ne bi recesija znatnije u Hrvatskoj trebala imati svoj izvor sljedeće godine. Povlačenje strukturnih sredstava također je svijet za sebe, ona pristižu neovisno o recesiji. Treća dobra stvar za RH je što ima specifičan izvozni proizvod - turizam, koji se pokazuje kao proizvod u kojemu nakon razdoblja recesije, svih šokova i ograničenja itd., dijelom i ograničenja putovanja izvan Europe, hrvatska konkurentska prednost dolazi do izražaja. Ljudi imaju potrebe da se odmore, brojna je populacija s prostora bivše Jugoslavije koja svrati u Hrvatsku do mora i odmori se. To su specifično hrvatski elementi koji znatno usporavaju recesiju", kaže.

Damir Novotny ekonomski analitičar

NEĆE BITI PADA ZAPOSLENOSTI, POTRAŽNJA ZA RADNICIMA JE GOLEMA

"Rast će biti nominalno velik zbog rasta cijena, ali realno se može očekivati pad kupovne moći i stagnacija. No inflacija povećava vrijednost imovine, i tu uvijek ‘pobjeđuju‘ oni koji su dužni. Oni bolje prođu jer kamatne stope, iako se dužnici žale na njihov rast, sporije će rasti od inflacije. Visoka razina potražnje za radnom snagom u Europskoj uniji, pa i u Hrvatskoj, zapravo je brana rastu nezaposlenosti. Neće biti obilježje recesije da pada zaposlenost, da ljudi nemaju posla, a to nije ni sada slučaj. Imamo velik broj radnih mjesta i u Hrvatskoj, a posebno u EU-u i eurozoni, koja nisu popunjena. Potražnja je golema", kaže Novotny.

Možda ste propustili...

OBUZDAVANJE INFLACIJE

ECB ponovno podigao kamatne stope

LOŠE VRIJEME OTEŽAVA SPAŠAVANJE

Najmanje 4660 mrtvih u Turskoj i Siriji nakon potresa

USTAVNI SUD REAGIRAO NA NEDOPUŠTENE RAZLIKE U BROJU BIRAČA

Zakon o izbornim jedinicama ukinut, zakonodavac kreće u izradu novog

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DSV ODLUČUJE O ŠEFU ŽUPANIJSKOG SUDA U OSIJEKU

Moguće poništenje natječaja ili novo imenovanje Vrbana?!

2

EUROPA OGRANIČILA ŠTETU

Tvrtke i kućanstva već razmišljaju kako preživjeti iduću zimu

3

IVAN ANUŠIĆ O ODLUCI USTAVNOG SUDA O IZBORNIM JEDINICAMA:

Očekujem isti broj zastupnika