Razgovarao: Danijel MIKLIĆ
Dvadesetdvočlani orkestar Mimika Orchestra, predvođen Makom Murtićem, objavio je novi singl “Thalassa”. Ta će se pjesma naći na novom konceptualnom izdanju pod nazivom “Altur Mur” (Rika Muzika/Menart), koji će svjetlo dana ugledati 28. listopada, te će nas odvesti na putovanje u izgubljenu dušu Mediterana. Mak Murtić, koji je još prije tri godine počeo istraživati mediteranske ritmove i jezike, kaže da je četvrti studijski album Mimika Orchestra vizija nepostojećeg mjesta na Mediteranu, gdje se isprepleću kulturna i osobna reinvencija. Što nam je još ispričao ovaj svestrani glazbenik, donosimo vam u nastavku.
Odakle potječe inspiracija za koncept albuma “Altur Mur”?
- Ideja se polako stvarala, krenuvši od vlastitog bivanja na hrvatskom priobalju, preko života na Krku i raznih glazbenih suradnji po obali od Pule do Dubrovnika, pa sve do obiteljskih nalaženja, bivanja u prirodi i istraživanju ruševina. Naime, povratkom iz Londona, gdje sam živio jedno razdoblje života i uostalom pokrenuo Mimiku s Majom Rivić, izišao je album “Divinities of the Earth and the Waters” koji se bavio pogrebnom ceremonijom u nekom zamišljenom društvu Balkana ispunjenog folklorom i maskama Fašnika. Kao antiteza tog simbola bio je simbol bogatstva, hedonizma, ali i propasti Mediterana te je finalni dio ideje upravo izišao iz prekida određenih privatnih odnosa gdje se Mediteran počeo predstavljati kroz set karaktera, gotovo u satiričnom, ritmičnom, ali i dalje pomalo mračnom ili melankoličnom odnosu.
U kojoj su te mjeri na to istraživanje potaknule suradnje s umjetnicima koji dijele inspirativan prostor Mediterana?
- Velika inspiracija u samoj srži ideje bila je vokalistica, zborska dirigentica i tekstopiskinja s Ugljana, Marta Kolega, koju sam upoznao na projektu One Beat Balkans na Kosovu 2019. godine. Od tada smo zajedno počeli kreirati, odnosno definirati koncept albuma te je Marta pišući tekstove odvela album u mnoge smjerove koje ja inicijalno nisam očekivao, tako da se može reći da je u koncepcijskom smislu, iako skladano s moje strane, bio kolaborativan proces. S druge strane, svi glazbenici s kojima surađujem u Mimika Orchestru, ali i izvan njega, inspirirali su me na određene načine pisanja koji prezentiraju njihove karaktere u tom setu događaja koji pokušavamo opisati, a sama širina naše kulture Mediterana, povezana s talijanskom, ali i arhaičnim oblicima poput albanskih napjeva ili krčkih sopila, velika su inspiracija za cijeli projekt.
Fluidan prostor
Možeš li nam približiti kako je izgledalo razdoblje istraživanja? Koliko se u te tri godine promijenila tvoja impresija Mediterana?
- Razdoblje istraživanja inicijalno se svodilo na transkribiranje različitih glazbenih žanrova Mediterana i shvaćanje njihova konteksta, bio on sakralan poput crkvenog pjevanja s Korzike, svjetovan poput linđa, urbani poput grčke rembetike ili bilo što između. Taj kontekst mi je bio jako važan u shvaćanju što doista želim pisati i kako to scenski izraziti. To je koincidiralo i s vremenom izolacije u koroni te s uređivanjem kuće i stvaranja malog arboretuma na Krku. Same biljke su mi često bile prezentacija povijesti Mediterana, neke donesene iz novog svijeta, a neke odavno plemeniti akteri starog. Impresija se mijenjala kako su rasle biljke te kako sam više vremena provodio živeći na Krku, shvaćajući taj način života iz perspektive stalnog gosta, shvaćajući kako je Venecija došla na svoju poziciju i što se zapravo dogodilo u doba pada Zapadnog Rimskog Carstva. Mislim da sam u procesu odgledao svaki Viscontijev, Antonionijev ili Mimicin film. Kasnije i turizam mijenja ulogu priče te je shvaćanje Mediterana postalo da je on fluidan prostor kao i priča cijelog albuma.
Osim pišući tekstove, koju je ulogu u stvaranju albuma odigrala Marta Kolega, odnosno kako se odvijala vaša suradnja?
- Velika je Martina psihoanalitička uloga. Ona i ja bismo zajedno radili na konceptima, crtali storyboardove te smo čak radili zajedno i u tom smislu da bih ja skladao za klavirom, a ona ispisivala tekstove i riječi upravo o temama koje smo spominjali. Marta je povezivala jezike Mediterana, od izumrlog veljotskog do realnog grčkog i raznih poddijalekata čakavskog. U krajnjoj liniji Marta je, zajedno s Majom Rivić i Dunjom Bahtijarević, pjevala na albumu.
Predstavi nam aktualni Mimikin singl “Thalassa”. Kakve su dosadašnje reakcije slušatelja na tu pjesmu, ali i na prethodni singl “Fondo”?
- “Thalassa” kao posljednja skladba na albumu sušta je suprotnost gotovo satiričnoj skladbi “Fondo” koja se pojavljuje pri samom početku opisujući jednu pijanu gozbu. Tematski, doduše, one traže istu stvar, onu izgubljenu nestalu ljubav, nekakav odnos apstrahiranog traženja sunca i utopljavanja u moru melankoličnih memorija. U jednoj skladbi to je kroz alkohol i smijeh, a u drugoj je u nekakvom sanjivom prostoru podmorja. Reakcije publike na “Fondo” bile su pozitivne, ali bilo je i nekoliko meni smiješnih kritika na ideju banalnosti skladbe, lažne umjetnosti. Iskreno, drago mi je da su postojali takvi komentari. Zasad se “Thalassa” širi, pa pratimo što će ljudi reći.
Pregršt emocija
Po čemu je sociopolitička pozicija Mediterana važna za cijelu Europu?
- Mediteran je dobar primjer povijesti multikulturalnosti i povijesti potencijalnih slomova društava, a današnji Mediteran opet je u centru pozornosti kako zbog migrantskih kretanja iz ratom pogođenih zemalja i kulturne razmjene koja slijedi, tako i zbog trgovinskih puteva mora koji spajaju Indijski s Atlantskim oceanom te tako od Sueza Mediteran služi kao svojevrsni put svile te ponovno ima ogromnu ulogu u trgovini. Doduše, ovaj put mediteranski prostor “ne vodi igru”, pa se često postavlja pitanje eksploatacije na tom nivou te na nivou turistifikacije. Meni se čini da Mediteran služi kao primjer kako razna previranja držati pod kontrolom, ali to pokazuje i u dobrom i u lošem smislu. Ono što je bitno shvatiti je da Mediteran nije puka razglednica kao što se često prikazuje, nego vrlo važan prostor kultura prošlosti i sadašnjosti.
Na koji je način osmišljena koncertna promocija “Altur Mura”? Kako izgledaju vaše turneje i što za Mimiku predstavlja živa svirka?
- Koncertna promocija albuma je u planu, ali će tek biti najavljena. Što se tiče nastupa generalno, po Hrvatskoj i regiji smo nastupali ove godine u više navrata, čak i za vrijeme korone. Prethodno su angažmani češće bili internacionalni - nažalost, neki vrlo konkretni angažmani su stali kroz koronu - te sad aktivno organiziramo europsku turneju. Živi nastup za Mimiku je jedno veliko ceremonijalno događanje u kojem često publika i orkestar zajedno odlaze na ludo putovanje. Taj efekt je gotovo isključivo moguće doživjeti uživo, stoga je svirka uživo nešto najspiritualnije, to su momenti s pregršt emocija.
Koji su ti glazbeni i neglazbeni planovi za skoriju budućnost?
- Uf... Konstantno sam u nekim projektima. Sljedeći tjedan snimamo kolaboraciju Mimikinih puhača s indijskim bendom Bodhisattwa Ghosh Trio, nakon toga idem na turneju s projektom “In Search of Our Musical Roots” i njihovim ansamblom za koje sam pisao skladbu. Izlazi film s glazbom koju smo radili Nenad Kovačić i ja, a uskoro će izići i album “Nova Apstrakcija”/”Murtić 100” koji je bio set skladbi pisanih za stogodišnjicu rođenja mog djeda Ede Murtića. Nakon toga ide još koncerata i novi album sa Truth =/= Tribeom, nastupi s Mimikom i polako rad na novom albumu, jedna predstava, aranžiranje za novi projekt bečkog Synesthetic Projecta... Pomalo, ubrzo. Bit će. (smijeh)
Danijel Miklić