Objavljeno 4. listopada, 2022.
Samo jedan stanovnik Đakovštine po vjeri se izjasnio Židovom, a živi na području grada Đakova. Strizivojna s 97 % katolika
ĐAKOVO - U nadbiskupijskom sjedištu Đakovu, drevnoj prijestolnici đakovačkih i bosanskih ili srijemskih biskupa, u kojemu je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. zajedno s prigradskim naseljima 23.577 stanovnika, živi 89,62 posto katolika. Na području Đakovštine u miru, daleko od ratnih kanonada Rusije na Ukrajinu, žive i Ukrajinci i Rusi, no nijedan Rom.
Govore to konačni podatci popisa koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku (DZS), a odnose se na vjeru, narodnost, državljanstvo i materinski jezik.
I istočne religije
Katolicima se na području grada Đakova izjasnilo 21.129 stanovnika. U Đakovštini najveći postotak katolika u odnosu na ukupan broj stanovnika - 2027, ima općina Strizivojna - 96,97 posto. No u toj je općini, od njih devet, i najviše onih u rubrici "nisu vjernici i ateisti" - njih 11. Načelnik Josip Jakobović kaže kako je Strizivojna tradicionalna sredina Šokadije, u kojoj je vrlo ukorijenjena katolička vjera.
- A i oni koji su se doselil, a riječ je o Hrvatima iz Bosne i čine dio zvan Mala Bosna, također su katolici i vrlo su okrenuti vjeri. Štuju svetog Ivu kao svog zaštitnika i imaju proslavu toga sveca uoči Svetog Ivana, dok je zaštitnik strizivojačke župe sveti Martin, kojem je posvećena i naša crkva - kaže Jakobović. Strizivojna je u 10 godina izgubila 20 % ljudi.
U gradu Đakovu pravoslavaca je 144 – 0,61 %, protestanata je 20, ostalih kršćana 1207, muslimana je 114, a samo jedan Židov. Ujedno, jedini je u cijeloj Đakovštini. Istočnim religijama pripada sedam Đakovčana i oni jedini pripadaju toj orijentaciji u cijeloj Đakovštini. Ostalim religijama, pokretima i svjetonazorima na području grada pripada 118 stanovnika, agnostika i skeptika je 112, dok je u rubrici "nisu vjernici i ateisti" 341 stanovnik.
Albanci, Slovaci...
Prema narodnosti, na području grada Đakova najviše je Hrvata – 97,41%, Albanaca je 85, Austrijanaca četvero, Bošnjaka 18, a nitko se nije izjasnio da je Rom, Bugarin, Crnogorac, Židov ni Vlah. Nijemaca je 39, tri su Čeha, 38 Mađara, šest je Makedonaca, Nijemaca je 39, dva su Poljaka, jedan je Rumunj, dva su Slovenca, tri Talijana, dva su Rusa i devet Ukrajinaca, Rusina je deset, Slovaka 54, Srba 132, a nema nijednog Turčina. Prema popisu iz 2021. godine, ni u jednoj od devet općina Đakovštine nitko se nije izjasnio Romom. Kada je riječ o Rusima i Ukrajincima, dva stanovnika što se izjašnjavaju Rusima, a žive na području grada, jedini su Rusi u cijeloj Đakovštini, dok je Ukrajinaca, osim devetero na području Đakova, i na području općina Satnica Đakovačka i Strizivojna - po jedan.
Stanovništvo prema državljanstvu na području grada Đakova, govore podatci DZS-a, većinom ima hrvatsko državljanstvo – 99,70 posto, dok je hrvatsko državljanstvo drugo kod 377 Đakovčana, 1,60 posto. Strano državljanstvo ima 65 Đakovčana, jedan je bez državljanstva, dok je ono nepoznato kod pet stanovnika.
Suzana Župan
Hrvatski materinski jezik 90,55 % Đakovčana
Hrvatski je materinski jezik za 98,55 % stanovnika grada i prigradskog prstena, hrvatsko-srpski za dva, albanski za 91, makedonski za tri, poljski za dva, ruski za tri, slovački za 19, srpski za 27, a srpsko-hrvatski za tri stanovnika. Ukrajinski je materinski jezik za devet stanovnika, bosanski za 16, češki za dva, mađarski za 16, njemački također za 16, rumunjski za jednog, rusinski za pet, slovenski za pet, talijanski za jednog te turski za jednog stanovnika, dok se na ostale jezike odnosi 15 stanovnika, a nepoznato je za 105 osoba.