Zdravlje
VODEĆI STRUČNJACI U POVODU HRVATSKOG DANA MULTIPLE SKLEROZE

Što ranije početi liječenje jer multipla skleroza je najčešći uzrok invaliditeta, nakon prometnih nesreća
Objavljeno 3. listopada, 2022.

U povodu Hrvatskog dana multiple skleroze vodeći stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Srbije te predstavnici bolesnika iz udruge "MS Tim Hrvatska" istaknuli su da je važno što ranije početi liječenje jer multipla skleroza je drugi najčešći uzrok invaliditeta, odmah nakon prometnih nesreća.



Bolest s tisuću lica


Multipla skleroza (MS) autoimuna je bolest središnjeg živčanog sustava, zahvaća mozak i kralježničnu moždinu, a zbog širokog spektra simptoma te različitih karakteristika kod svakog bolesnika s pravom se naziva bolešću s tisuću lica. Multipla skleroza znatno narušava kvalitetu života, a bolesnici se zbog onesposobljenosti često moraju služiti pomagalima za hodanje ili vezani za invalidska kolica, postaju nesposobni za rad i trebaju njegovatelje.

Za oboljele od MS-a teret bolesti je velik i jasna je potreba da se liječenje započne što je ranije moguće kako bi se kontrolirala aktivnost bolesti i usporio njezin napredak, smanjio rizik od novih pogoršanja, odgodio nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta) te općenito dovelo do boljeg dugoročnog ishoda bolesti. Znanstvene spoznaje o MS-u kontinuirano se nadograđuju. Danas se smatra da je multipla skleroza "tinjajuća" bolest. Tzv. tinjajuće lezije javljaju se u mozgu bolesnika s multiplom sklerozom, predstavljaju kroničnu i dugotrajnu upalu koja ostaje aktivna tijekom duljeg vremenskog perioda. Ispitivanje u 192 bolesnika koji boluju od multiple skleroze pokazalo je da prisutnost tinjajućih lezija povećava mogućnost razvoja kognitivnih problema i poteškoća pokretljivosti u usporedbi s bolesnicima bez tzv. tinjajućih lezija. Ispitivanje je također pokazalo da kod bolesnika u kojih su vidljive tinjajuće lezije postoji veća vjerojatnost progresije multiple skleroze.

Multipla skleroza (MS) kronična je bolest od koje prema procjenama boluje 2,5 milijuna ljudi diljem svijeta i za koju trenutačno ne postoji lijek. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od multiple skleroze boluje više od 6500 osoba. MS se javlja kada imunosni sustav pogreškom napada zaštitni i potporni sloj koji obavija živčane stanice (mijelinsku ovojnicu) u mozgu, kralježničnoj moždini i vidnim živcima, te tako izaziva upalu i dovodi do oštećenja. To oštećenje može izazvati niz različitih simptoma, uključujući mišićnu slabost, umor i poteškoće s vidom, te u konačnici može dovesti do onesposobljenosti.

Prvi simptomi


U većine osoba s MS-om prvi se simptomi javljaju između 18. i 50. godine života, zbog čega je ova bolest vodeći uzrok onesposobljenosti koja nije posljedica traume u mlađih odraslih osoba. Relapsno-remitirajući MS (RRMS) najčešći je oblik bolesti, a karakteriziraju ga epizode pojave novih ili pogoršanja postojećih znakova i simptoma (relapsi), nakon kojih slijede razdoblja oporavka. U približno 85 % osoba s MS-om na početku se dijagnosticira RRMS. U većine ljudi s dijagnozom RRMS-a bolest će naposljetku prijeći u sekundarno-progresivni MS (SPMS), u kojem se onesposobljenost stalno pogoršava tijekom vremena. Relapsirajući oblici MS-a (RMS) uključuju osobe s RRMS-om i osobe sa SPMS-om koje i dalje imaju relapse. Primarno progresivni MS (PPMS) onesposobljavajući je oblik bolesti obilježen stalnim pogoršanjem simptoma, ali najčešće bez izraženih relapsa ili razdoblja remisije. Primarno progresivni oblik bolesti dijagnosticira se u približno 15 % osoba s MS-om. Kod svih oblika MS-a u bolesnika je prisutna aktivnost bolesti – upala u živčanom sustavu i trajan gubitak živčanih stanica u mozgu – čak i kada klinički simptomi nisu vidljivi ili kada se naizgled ne pogoršavaju.
Jasminka Knežević
Možda ste propustili...