TRŽIŠTE NEKRETNINA U 2021.
Objavljeno 1. listopada, 2022.
Najviše kupoprodaja u Zagrebu, slijede Zadar, Split i Rijeka, a na kontinentu ističe se Osijek
U Hrvatskoj je tijekom 2021. godine ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila 60.086 milijardi kuna, a ostvareno je 133.977 kupoprodaja, što je u odnosu na 2020. godinu rast od 30 posto, rečeno je u petak na stručnom skupu "Tržište nekretnina u RH", održanom u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
U sklopu skupa, čiji su organizatori Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i zagrebački Ekonomski institut, predstavljena je i publikacija "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2021. godini".
Promatrajući rezultate istraživanja, kupoprodajne transakcije nekretnina, u odnosu na ostvareni bruto domaći proizvod (BDP), lani su činile 14 posto BDP-a, što je za tri posto više u usporedbi s 2020. godinom, kada je taj udjel iznosio 11 posto. Zanimljivo je da se vrijednost prodanih nekretnina u 2021. godini povećala za visokih 50,1 posto.
Najviše se trgovalo poljoprivrednim zemljištem, gdje je ostvareno 43.846 transakcija, što čini 32,7 posto ukupnog broja kupoprodaja. Transakcija stanovima i apartmanima bilo je 29.609, odnosno 22,1 posto od ukupnog broja, građevinskim zemljištem 23.633 (17,6 posto ukupnog broja) te obiteljskim kućama 16.876, odnosno 12,6 posto ukupnog broja kupoprodaja na tržištu nekretnina 2021. godine.
Najznačajniji udjel u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2021. godini bilježe stanovi, na koje se odnosi 38,6 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, slijede ih građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće s udjelom od 21,1 posto.
Prema broju kupoprodaja izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg se nalaze urbana središta u priobalju Zadar, Split i Rijeka, dok se u kontinentalnom dijelu zemlje ističe Osijek. U tim gradovima učestalije su kupoprodaje stanova/apartmana, dok kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, a kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.
Kada je riječ o obiteljskim kućama, one su u priobalju višestruko skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje, odnosno postižu znatno više cijene prilikom prodaje u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 11.000 kuna po četvornom metru, izdvajaju se Vrsar s 14.709 kuna, Vis s 12.503 kune i Tisno 11.124 kune. Medijalna cijena obiteljskih kuća u rasponu od 5000 do 10.000 kuna po kvadratu ostvarena je u 23 priobalne i 14 otočnih lokalnih jedinica. Od ukupno 76 gradova i općina, koliko ih ulazi u kategoriju medijalne cijene kuća od 1001 do 5000 kuna po metru četvornom, samo se njih sedam nalazi u kontinentalnom dijelu Hrvatske, i to Zagreb, Osijek, Našice, Varaždin, Karlovac, Daruvar i Čakovec.
Zanimljiv je podatak da se za jedan četvorni metar obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo kupiti čak 19 kvadrata u Zagrebačkoj županiji.
Tomislav Prusina
U Dubrovniku 18.610 kuna kvadrat stana
Cijena stanova ili apartmana najveća je u Dubrovniku i iznosi 18.610 kuna po četvornom metru, slijede Rovinj sa 17.045 kuna, Split s 16.682 kune i Opatija s 15.390 kuna po kvadratu.
U nižem cjenovnom rasponu, od 10 do 15 tisuća kuna, medijalna cijena zabilježena je u 52 jedinice lokalne samouprave te se tu, s iznimkom Grada Zagreba gdje je cijena 12.032 kune po kvadratu te Velike Gorice s 11.133 kune po kvadratu, isključivo radi o priobalnim i otočnim gradovima i općinama.
Od 83 jedinice lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između pet i deset tisuća kuna po kvadratu, njih 45 smješteno je u priobalju.