Objavljeno 1. listopada, 2022.
U Srbiji je u subotu počeo popis stanovništva za koji u vodstvu hrvatske zajednice kažu da će biti presudan za budućnost zajednice, njihov položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom "Znam tko sam".
Na prethodnom popisu prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47.000 na teritoriju pokrajine Vojvodine. Demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini da demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.
"Strukturna obilježja hrvatske manjinske zajednice takva su da ne ulijevaju prevelik optimizam kada je u pitanju ishod predstojećeg popisa", naveo je Živić tijekom gostovanja u Subotici. Objasnio je da su vojvođanski demografi radili projekcije kretanja broja stanovnika u Vojvodini, pa tako i Hrvata u ovoj pokrajini.
"Nažalost, perspektive nisu dobre. Prema tim projekcijama, do sredine ovoga stoljeća broj Hrvata u Vojvodini s 47.000 pao bi na 25.000. To je doista jedna katastrofična situacija, no na to upućuju demografske zakonitosti", rekao je Živić.
S druge strane, dodao je, to nije razlog da se ne poduzmu mjere koje bi mogle pomoći da se stanje u pogledu brojnosti hrvatske zajednice već na ovome popisu popravi. "Ne tako da prijeđe u pozitivni demografski trend, jer je to nemoguće u kratkom razdoblju, ali bar da ta slika ne bude toliko nepovoljna", zaključio je.
Živić je mišljenja da na znatno povećanje broja izjašnjenih Hrvata ne bi utjecalo poboljšanje odnosa Hrvatske i Srbije, koji su trenutačno iznimno zategnuti. U tom kontekstu pozdravio je kampanju koju vodstvo hrvatske manjine u Srbiji od 1. rujna vodi pod nazivom "Znam tko sam". Njezin je cilj da se pripadnici zajednice potaknu da na popisu stanovništva slobodno i istinito očituju svoju hrvatsku nacionalnost.
"Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici", izjavio je prethodno u povodu toga predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.
Dodao je da je hrvatska zajednica priznata manjina u Srbiji koja ima političku stranku zastupljenu u Skupštini Srbije, predstavničko tijelo - Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), još dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo, više od 50 udruga kulture… Velik dio tih postignuća ona ostvaruje na temelju svoje brojnosti, i zato je važno, istaknuo je Žigmanov, koliko će biti Hrvata.
"O broju Hrvata ovisit će broj vijećnika u HNV-u, kao i vrsta i obujam naših manjinska prava. O postotku pripadnika naše zajednice ovisit će naša politička prava i relevantnost u društvenom životu Srbije", naveo je čelnik DSHV-a.
Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina prije toga. Prema još uvijek važećim podatcima, Srbija ima oko 7.200.000 stanovnika. Udio Hrvata je 0,81 posto.
H
Pomoć iz OBŽ-a
U sklopu kampanje “Znam tko sam” snimljeno je više spotova, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom tiskani su istoimeni bilteni, na brojim okupljanjima i preko društvenih mreža promovirale su se poznate osobe, kao i mnogobrojna postignuća hrvatske zajednice u Srbiji.
Hrvatima katolicima u Vojvodini obratili su se srijemski biskupi Đuro Gašparović i Fabijan Svalina istaknuvši važnost očitovanja nacionalne i vjerske pripadnosti. “Ne možemo očekivati velika prava i poštovanje naših različitosti ako ćemo ih sami skrivati, nastojeći se asimilirati ili zatajiti svoje korijene. Neizjašnjavanje na popisu ili pak izjašnjavanje kao neopredijeljen znači upravo pogaziti vlastiti identitet, a takav čovjek nema što dati niti može obogatiti društvo u kojemu živi, te nužno osiromašuje i svoje potomke”, napisali su biskupi u javnoj poruci.