Objavljeno 1. listopada, 2022.
Diljem svijeta žestoko kritizirana iranska "moralna policija" nije uspjela kontrolirati vanjštinu žena u javnosti. Zašto je se vlada ne odrekne? Smrt Mahse Amini gurnula je "moralnu policiju" u središte pažnje javnosti. O tim vrućim ne samo temama u Iranu za DW piše Monir Ghaedi, čiji tekst, a s obzirom na aktualnost, prenosimo za Magazin u cijelosti.
Ulični prosvjedi u Iranu se intenziviraju nakon smrti jedne mlade žene u policijskom pritvoru. Zloglasna "moralna policija" nalazi se na udaru kritika. Nedavno je Mahsu Amini policija uhitila u Teheranu zbog njezine odjeće. Pala je u komu dok je bila u pritvoru i dan nakon toga umrla u bolnici, izvijestili su iranski mediji, a kasnije i mediji diljem svijeta. Njezina je smrt izazvala široki bijes i dovela do protuvladinih skupova koji i dalje izazivaju sukobe u desetcima gradova, sudeći po videosnimkama objavljenim na društvenim mrežama. Vlada predsjednika Ibrahima Raisija angažirala je sigurnosne snage kako bi suzbile prosvjednike. Najmanje devet osoba ubijeno je u neredima proteklog tjedna, izvijestila je novinska agencija Association Press.
"Iranske žene dobrovoljno nose hidžab", rekao je predsjednik u intervjuu emitiranom na američkom programu CBS u nedjelju, baš kad su ljudi izišli na ulice. Njegova je izjava bila u oštroj suprotnosti s desetcima slika i videa koji su nedugo nakon toga počeli kružiti internetom, prikazujući žene kako pale svoje marame kako bi osudile zakon o nošenju marama.
MEHSA AMINI JE ŽRTVA
Zloglasna "Gasht-e-Ershad" (doslovni prijevod "patrola za usmjeravanje" i nadaleko poznata kao "moralna policija") dio je iranskih policijskih snaga čiji je zadatak provjeravati provedbu zakona o nošenju marama na javnim mjestima. Desetljećima je vlada u Iranu pokušavala (i nije uspjela) prisiliti sve žene starije od dobi puberteta da nose pokrivalo za glavu i široku odjeću u javnosti. Unatoč golemom proračunu koji se troši na popularizaciju hidžaba kroz škole, nacionalne medije i javna događanja te poticaje, mnoge su iranske žene pronašle načina kako prkositi ultrakonzervativnim pravilima odijevanja. Milijuni njih pomaknuli su granice noseći pripijenu odjeću i koristeći maramu kao šareni modni dodatak koji otkriva mnogo kose.
Veliki dio iranskih društvenih zakona temelji se na državnom tumačenju šerijata koji zahtijeva da se i muškarci i žene pristojno odijevaju. Međutim, "moralna policija" cilja samo na žene. Oni koje privodi "moralna policija" ili dobivaju opomenu ili ih se, u nekim slučajevima, odvodi u centar za "odgoj i savjetovanje" ili policijsku postaju. Zatim moraju nazvati nekoga da im donese "odgovarajuću odjeću" kako bi ih pustili.
Patroliranje sa svrhom kontrole "morala" postoji u različitim oblicima otkako su islamisti preuzeli vlast nedugo nakon revolucije 1979. godine. Umjerene i reformističke vlade bile su pomalo nesklone kontrolirati odijevanja i ponašanja u javnim prostorima. Ali kada je ultrakonzervativni Mahmud Ahmadinedžad preuzeo dužnost 2005., "moralna policija" preuzela je sadašnji oblik i naziv te povećala svoju prisutnost na ulicama velikih iranskih gradova. Od tada se desetci aktivista bore protiv tih kontrola, a nekoliko njih trenutačno je u zatvoru.
RASTE NEZADOVOLJSTVO
Pod Raisijevom ultrakonzervativnom upravom "moralna policija" postala je aktivnija, a mnogi videozapisi, koji kruže internetom, pokazuje da je "moralna policija" postala nasilnija. Kao reakciju na te promjene, tisuće žena počele su izlaziti na ulice bez marama.
Nakon što je u srpnju postao viralan video na kojemu žena moli jednog pripadnika zloglasne "moralne policije" da pusti njezinu bolesnu kćer, porasli su zahtjevi za raspuštanjem ove policije. Stotinjak religioznih žena počelo je javno, što se ne pamti, govoriti protiv obveznog hidžaba. Čak su i neke konzervativne javne ličnosti počele kritizirati zakon o nošenju marama govoreći da je imao suprotan učinak na javno ponašanje.
Osim spolne diskriminacije, "moralna policija" je naširoko kritizirana jer patrolira samo četvrtima gdje živi srednja i radnička klasa i pošteđuje bogate četvrti. Mnogi kritičari kažu da dok su obične žene progonjene zbog svog izgleda, bogate obitelji, koje njeguju prisne veze s vladajućima, na internetu pokazuju slike svojih raskošnih zabava na kojima se zajednički zabavljaju muškarci i žene, bez straha da će biti posljedica.
Održavanje skupe policijske jedinice koja neprestano izaziva bijes građana mnogima se čini neopravdanim. Raisijeva vlada bori se s ozbiljnim problemima kao što su povijesna inflacija, međunarodne sankcije, suša i regionalne napetosti. Nezadovoljstvo javnosti je u naglom porastu. Posljednjih godina uvijek je iznova bilo nereda diljem zemlje koji su prerasli u nasilje.
Unatoč tome, neki promatrači kažu da Raisi nema izbora nego zadržati ove sporne snage. "Ako ukine ‘moralnu policiju‘, vlada u Teheranu će zauvijek izgubiti veliki dio svojih pristaša, a da neće dobiti podršku onih koji prosvjeduju", ustvrdila je nedavno novinarka Feršete Sadegi preko Twittera. "Prosvjednice žele puno više od odbacivanja obveznog hidžaba i nastavit će sa svojim zahtjevima."
SPREMNOST NA RIZIK
U svom nedavnom tekstu "Hrabra borba za svaki pramen kose"Yalda Zarbakch također za DW između ostalog piše kako je bijes zbog smrti 22-godišnje djevojke ujedinio ljude svih slojeva i uvjerenja. Mahsa Amini postala je simbol prosvjednog pokreta. Svi se mogu identificirati s njom jer znaju da se isto to moglo dogoditi bilo kojoj drugoj ženi u Iranu. Rijetko koja do sada nije imala ponižavajuća iskustva s moralnom odnosno običajnom policijom.
Zarbakch također piše da će bez pritiska Zapada i međunarodne zajednice iranski režim i dalje imati slobodne ruke i sadašnje prosvjede krvavo ugušiti. Prosvjedi solidarnosti neće biti dovoljni. Iran se mora pozvati na odgovornost i tijekom pregovora o nuklearnom sporazumu. SAD je već uveo sankcije “moralnoj policiji”, bilo bi dobro da isto učini i Berlin. Ljudi u Iranu, pogotovo žene, ovih dana ulaze u veliki rizik. Toj hrabrosti valja odati priznanje. Njihove glasove treba čuti, a njihova spremnost na rizik se na kraju mora isplatiti, zaključuje Yalda Zarbakch. D.J.