Sve izražajnije klimatske promjene donose i nove probleme u poljoprivrednoj proizvodnji te tako utječu na dinamiku pojavnosti štetnih insekata. Domaćim poljoprivrednim proizvođačima još od 1995. godine velike probleme u usjevima pravi kukuruzna zlatica.

"Kukuruzna zlatica štetnik je dobro poznat svima i recimo kako smo je se, uz plodored, uspjeli riješiti. No, u novije vrijeme pojavila se smeđa mramorasta stjenica, vrsta koja je poznata po polifagnosti i napada veliki broj biljnih vrsta. Prvi put je utvrđena u Hrvatskoj 2018. godine i od tada se proširila po cijeloj državi, a očekuje se kako će njezin broj svake godine biti veći. Najviše štete do sada je zabilježeno na soji, no pojavljuje se i na kukuruzu, a napada i velik broj voćnih vrsta i povrće", istaknula je predsjednica Hrvatskog entomološkog društva, doc. dr. sc. Ankica Sarajlić na 5. Simpoziju Hrvatskog entomološkog društva koji se 29. i 30. rujna održava na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Sarajlić je rekla da, osim što ove stjenice prave štete na poljoprivrednim kulturama, idu na prezimljavanje i često se nakupljaju u našim domovima, a samo jedna vrsta je i svima dobro poznat - smrdljivi martin.

S obzirom na to da je Hrvatska dio Europske unije, i veliki dio sredstava za zaštitu bilja se ukida te isto tako veliki dio novih sredstava nije primjeren za suzbijanje ovog štetnika.
"Još uvijek se traže neka nova alternativna rješenja i ide se prema biološkoj kontroli, međutim ta biološka kontrola za invazivne štetnike sama po sebi neće biti dovoljna i moramo ostati jednim dijelom koristiti kemijske insekticide", rekla je predsjednica Hrvatskog entomološkog društva te dodala kako su u početku problemi sa svakom novom vrstom koja dođe sve dok se ne naprave istraživanja i ne nađe djelotvorno sredstvo, a naši se poljoprivredni proizvođači moraju snalaziti na razne načine.

Istraživanja pokazuju da će globalna potražnja za mesnim proizvodima do 2050., porasti više od 75 %, pa je posljednjih desetak godina u fokusu potraga za održivim rješenjima za hranu. Jedno od njih je iskorištavanje jestivih insekata, a insekti i kukci već su dio prehrane u mnogim zemljama. "Ishrana kukcima dio je entomologije, dio budućnosti i veliki potencijal kojem ćemo se morati prilagoditi", zaključila je Sarajlić.

Simpozij je organiziralo Hrvatsko entomološko društvo u suorganizatorstvu s Biološkim odsjekom (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Agronomskim fakultetom (Sveučilište u Zagrebu), Udrugom Hyla (Zagreb), Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Odjelom za biologiju (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku), Poljoprivrednim institutom Osijek, Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije (Sveučilište u Zagrebu) i Hrvatskim šumarskim institutom s ciljem upoznavanja javnosti s najnovijim istraživanjima u području entomologije te povezivanja i jačanja suradnje znanstvenika i stručnjaka entomologa u Hrvatskoj.
Tihana Eršek Cicvarić