Kaptol kod Požege jedan je od najvažnijih arheoloških nalazišta iz vremena željeznog doba (posljednje tisućljeće prije Krista) u ovom dijelu Europe. Riječ je o ključnom raskrižju preko kojeg je tekla mreža kontakata od Baltika do Sredozemlja i od zapadne Europe do Podunavlja.

- Do sada smo znali da je to kneževsko sjedište jedan od rijetkih centara željeznog doba u središnjoj Europi koji traje i do polovine 4. st. pr. Kr. Izniman nalaz grčkog novca sa samog kraja 4. st. pr. Kr. ne predstavlja senzaciju samo zbog svoje rijetkosti i činjenice da dokazuje da je ovo naselje trajalo i do 300. g. pr. Kr. (s kontinuitetom od preko 450 godina), nego pokazuje da je i tada bilo jedno od najvažnijih kulturnih i gospodarskih raskrižja u europskoj mreži komunikacija - naglasio je predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja, prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica, koji arheološko nalazište u Kaptolu istražuje niz godina.

O vrijednosti ovog lokaliteta svjedoče najsjeverniji poznati nalazi grčkih kaciga koji su pronađeni u grobovima kaptolskih željeznodobnih kneževa koji datiraju u 7. i 6. st. pr. Kr. Kod Kaptola je pronađen i do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba u Hrvatskoj. Datira u isto razdoblje, a riječ je o rijetkom, ako ne i jedinom dvojnom kneževskom grobu iz tog razdoblja u Europi. Geofizikalna istraživanja potvrdila su postojanje naselja gotovo urbane strukture što je u europskim razmjerima velika rijetkost na prostoru sjeverno od Alpa. Sve ovo upućuje na opravdanost inicijative za formiranje arheološkog parka i interpretativnog centra halštatske kulture upravo na ovom mjestu, što je projekt na kojemu se odavno radi, a ušao je u intenzivnu fazu upravo u posljednjih godinu dana. Arheološki lokalitet kod Kaptola je nakon otkrića posjetila i požeško-slavonska županica Antonija Jozić te tom prigodom kazala kako je ono samo još jedna potvrda bogate povijesti toga kraja.

Inače, dr. sc. Potrebica je Požežanin i redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih istraživača starijeg željeznog doba u Hrvatskoj - što dokazuju pronalasci srebrnog grčkog novčića, najstarijeg željeznog mača u Hrvatskoj itd.



Tijekom njegova istraživačkog puta u Kaptolu, portal SBplus imao je priliku razgovarati s najistaknutijim istraživačem, koji je otkrio zašto se odlučio baviti arheologijom te kakav je to posao zapravo.

- Kad sam bio u srednjoj školi, išao sam kopati s arheolozima. Tako sam i zarađivao. Ipak, otac mi je bio povjesničar, pa možda i tu ima nešto. Premda meni povijest nikada baš nije išla, ali ta otkrivačka strast me u principu privukla - ne u smislu pronalaska predmeta, nego pričanja priče. Ljudi misle da smo mi kao Indiana Jones ili Lara Croft, a nas predmeti zapravo ne zanimaju. Nama ovaj novčić koji smo pronašli nije hit kao novac, nego kao priča. Ako smo ičemu slični s televizije, onda je to serija "CSI" jer se služimo metodama kao i oni. Kada CSI ekipa napravi svoju analizu, još uvijek mora doći netko tko će ispričati priču, dakle shvatiti zašto je netko bi ljubomoran, pokvaren, ohol… tako i mi moramo ispričati priču koja je vezana za naš pronalazak - otkrio nam je Hrvoje Potrebica. Kako nije bit u pronalasku predmeta, arheolog nam je otkrio koja je za njega, od mnogih u kojima je sudjelovao, najvažnija arheološka priča.

- Za mene je to apsolutno ova u Kaptolu - željezno doba. To je vrijeme kada se formira, ono što mi danas zovemo, europska kultura. Svi koji govore o europskoj kulturi imaju otprilike ideju što bi to bilo, no nitko nema koherentnu stvar koja bi bila napisana u pet redaka udžbenika i značila “to je to”. Ono što je kasnije postao Europom stvaralo se ovdje. Katkada puno više nego što zapravo mislimo - zaključio je gospodin Potrebica. B.S.T./SBplus