Jesensku sjetvu, koja će se obavljati s mnogo skupljim repromaterijalom od lanjske, udruga Hrvatsko sjeme dočekuje porukom da se cijena sjemena morala povećati, ali, ističe njezin predsjednik Kristijan Puškarić, isključivo razmjerno ulaznoj cijeni naturalnog sjemena i drastičnom povećanju cijene usluge pripreme sjemena za tržište (dorada, tretiranje, pakiranje certificiranje) što je rezultat istih onih trendova koji utječu na cjelokupno gospodarstvo i poskupljuju poljoprivrednu proizvodnju (rast troškova energije i rada).

Osvrćući se na problematiku uporabe sjemena s vlastitog gospodarstva, predsjednik GSU Hrvatsko sjeme Puškarić kaže kako je činjenica da nemamo donesene sve potrebne pravilnike koji će ovo polje detaljno regulirati.

- No, Zakon o sjemenu je jasan - poljoprivredni proizvođači koji imaju ukupnu površinu kultura kod kojih je dopuštena uporaba vlastitog sjemena veću od sedam hektara mogu koristiti sjeme s vlastitog gospodarstva isključivo za svoje potrebe (prodaja je zabranjena) te to sjeme mora biti dorađeno u ovlaštenoj registriranoj doradi. Dakle, nema zapreke korištenju vlastitog sjemena, ali to mora biti obavljeno sukladno Zakonu - ističe Puškarić.

Kada je riječ o problematici smrdljive snijeti, predsjednik GSU Hratsko sjeme oštro se protivi minoriziranju njezine pojave, kao i minoriziranju veličine štete, odnosno gubitka koji ova bolest uzrokuje. - A dobro se zna da je u stvarnosti pojava zaraženog zrna na otkupnim mjestima višestruko veća od one zabilježene pri Inspektoratu. Ovo dovodi do pitanja intenziteta i kvalitete nadzor a primarnog prehrambenog proizvoda.

Drugo je to što se banalizira štetnost smrdljive snijeti, ističe i podsjeća da je ovom bolešću zaražena pšenica potpuno neupotrebljiva za bilo kakvu namjenu (ni kao hrana, ni kao krma, ni kao industrijska sirovina) i mora se doslovce zakopati, a toliko je zarazna da se sve što je bilo u dodiru s njom mora praktički sterizilirati (mehanizacija, objekti...), te proizvođaču u konačnici nanosi ogroman financijski gubitak. R.I.