Objavljeno 24. rujna, 2022.
Brutominimalac bi, prema sindikatima, trebao biti najmanje
50 % prosječne brutoplaće, odnosno 60 % medijalne plaće
Minimalna plaća u Hrvatskoj od iduće bi godine mogla narasti sa sadašnjih 3750 kuna neto na oko 4000 kuna, odnosno 5000 kuna bruto. Očekuje se da će Vlada RH do kraja listopada donijeti uredbu koja regulira novi iznos minimalne plaće.
To je svakako na tragu odluke Europskog parlamenta, koji je usvojio direktivu o minimalnoj plaći na razini Europske unije, a države članice, nakon što dokument usvoji Vijeće, moraju uskladiti minimalne plaće u roku od dvije godine. Iako se u direktivi ne govori o najnižem iznosu minimalne plaće, nego što bi kod nje trebalo uzeti u obzir, sindikalne smjernice ugrađene su u dokument i prema njima bi minimalna brutoplaća trebala biti na razini 50 posto prosječne brutoplaće, odnosno 60 posto medijalne.
- Najava rasta minimalne plaće dobra je vijest. Ali, nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek prevelik broj radnika koji imaju upravo minimalnu plaću. Plaća koja bi bila dovoljna za dostojanstven život radnika, u ovom trenutku i s ovim cijenama, jest 1500 eura bruto. Da, možda zvuči puno, ali ako želimo da radnici mogu dostojanstveno živjeti od svog rada, onda je to realno - izjavio je to, između ostalog, Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV-a, i pri tome dodao kako su svjesni da rat u Ukrajini, inflacija, rast cijene energenata, sirovina... utječu na mogućnosti poslodavca i njegove obveze prema radnicima.
No, gledano s druge strane, velik broj poslodavaca u privatnom sektoru, bez obzira na sve navedeno, ostvaruje odlične rezultate. Rezultati u privatnom sektoru za 2021. godinu koje je objavila Fina govore o netodobiti 91,7 posto većoj nego godinu prije, što govori više nego dovoljno da prostor za rast postoji te da je potreban rast brutoplaća radnika.
- Zato je nužno kolektivno pregovaranje u svim sektorima na granskoj razini, kako bismo zajedno omogućili radnicima veće brutoplaće, a poslodavcima dovoljan broj radnika. U Hrvatskoj i nadalje postoji dovoljan broj kvalitetnih radnika koji žele i mogu raditi, ali za to ih je potrebno i adekvatno platiti - rekao je Paradiš.
Poslodavci s kojima smo razgovarali ponovno će upozoriti da je u našem zakonodavstvu vrlo snažna porezna presija, no i da je samo tržište, i prije zakonodavaca, reguliralo ove odnose.
- Kod nas u građevini kao granskom sektoru posljednjih je godina velika potražnja za radnom snagom, posebice onom kvalificiranom i iskusnom, i svima njima plaće su rasle na iznose znatno više od minimuma koji se predlaže. Ja sam općenito stava da se takove situacije ne trebaju određivati zakonom ili uredbama. No svjestan sam da ima i onih kojima je prvo na pameti izbjeći svoje obveze dobrog poslodavca - kaže nam sugovornik iz velike građevinske tvrtke, pa je molio da to ostane njegovo neslužbeno mišljenje. Z. Rupčić/D.Kuštro
Na tržištu postoji manjak radne snage
Na tržištu postoji golem manjak radne snage i radnici traže puno veće plaće od minimalne, odluka o novom, većem iznosu minimalca mogla bi poslodavcima biti dobar izgovor u pregovorima. U našičkoj Tvornice cementa NEXE ljetos je potpisan novi kolektivni ugovor, a osim što se povećava vrijednost boda za obračun plaće za deset posto, promjenom odredbe o mjesečnoj stimulaciji dodatno je unaprijeđen sustav materijalnog stimuliranja zaposlenika. Iz krovne udruge poslodavaca, HUP-a, najavljuju da će i pod novim vodstvom nastaviti zagovarati porezno rasterećenje rada.
Denis Paradiš
predsjednik Sindikata PPDIV-a
Svjesni smo da rat u Ukrajini, inflacija, rast cijene energenata, sirovina... znatno utječu na mogućnosti poslodavca i njegove obveze prema radnicima