Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je u petak nove preporuke za drugo docjepljivanje protiv COVID-19.

U odnosu na prethodnu verziju, u novoj, sedmoj verziji, drugo docjepljivanje preporučuje se starijima od 60 godina i osobito osjetljivim odraslim osobama, i to najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docijepne doze.



U preporukama iz travnja stajalo je kako je drugo docjepljivanje preporučljivo osobama starijim od 80 i starijima od 65 godina koji su korisnici kolektivnog smještaja. Također, drugo docjepljivanje preporučuje se osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika COVID-a, a koje su primarno cijepljene cjepivom Janssen i docijepile su se istim cjepivom. Za drugo docjepljivanje preporučuje se mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax).

Hrvatska je po broju preminulih od koronavirusa na neslavnom osmom mjestu u svijetu, a posljednji podatci pokazuju da su u našoj zemlji od početka pandemije ukupno umrle 16.552 osobe. Zabrinjava, međutim, činjenica da u ljetnom razdoblju, kada bi širenje zaraze trebalo biti sporije, svakodnevno umire desetak osoba. Naime, dnevni prosjek u posljednjih tjedan dana je 12 preminulih, a samo u kolovozu do sada je umrlo 160 osoba.

Epidemiolozi ove brojke, naravno, tumače kroz slabu procijepljenost stanovništva koje se mijenja vrlo sporo, mogli bi reći čak i neznatno. Naime, broj cijepljenih stanovnika u Hrvatskoj ove se godine povećao samo za dva posto, tako da je sada prvom dozom ukupno cijepljeno 59,6 osoba, dok je s dvije doze, odnosno sa završenim cijepljenjem, 57,8 posto ukupnog broja stanovnika. U brojkama koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo to izgleda ovako: ukupno je utrošeno 5.267.301 doza cjepiva, prvom dozom ukupno je cijepljena 2.316.931 osoba (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 2.043.014 cijepljenih dvjema dozama. S dodatnom dozom (docijepna i treća doza za imunokompromitirane osobe) cijepljeno je 907.356 osoba, od toga 2651 osoba s drugom docijepnom (tzv. četvrtom) dozom.

U procijepljenosti stanovništva prednjači Zagreb gdje je prvom dozom cijepljeno 71,2 posto ukupnog stanovništva, a završenim cijepljenjem obuhvaćeno je 68 posto ukupnog stanovništva. Slijedi Primorsko-goranska županija sa 66,7 posto prvom, odnosno 65,8 drugom dozom. Osječko-baranjska županija je u hrvatskom prosjeku obuhvata cjepljenjem jer je prvom dozom cijepljeno 59,9 posto stanovništva, a drugom njih 59 posto. Najslabija procijepljenost je u Šibensko-kninskoj županiji gdje je prvu dozu primilo 49,8 posto, a drugu 48,9 posto stanovnika.

Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u svojim izvješćima navodi da je u 32. tjednu ove godine u Hrvatskoj prvom dozom cijepljeno 50 posto ukupnog stanovništva, 48,4 posto je dobilo drugu, primarnu, dozu, dok je prvu booster dozu primilo 22,4 posto stanovništva, a drugu booster ili četvrtu dozu cjepiva samo 0,1 posto hrvatskih građana. Starijih od 18 godina prvu booster dozu primilo je, prema istim podatcima, u Hrvatskoj 27,1 posto, a starijih od 60 godina 47 posto. S obzirom na to da je mlađih od 18 prvom i drugom dozom cijepljeno samo pet, odnosno 4,5 posto, jasno je da su postotci booster doza u toj dobnoj skupini neprimjetni.



Za europskim prosjekom jako zaostajemo jer je prvom dozom u zemljama Europske unije cijepljeno 75,3 posto, primarnom dozom 72,7 posto, a prvom booster dozom 53,5, odnosno drugom booster dozom 5,9 posto ukupnog stanovništva. Prosjek ruše Bugarska i Rumunjska u kojima se prvom dozom cijepilo tek 30,3 posto odnosno 42,6 posto građana. S druge strane, u zemljama poput Italije prvom booster dozom cijepljenih je 71,5 posto, na Islandu 68,3 posto, u Danskoj i Njemačkoj više od 60 posto...

Zanimljivo je da se u Danskoj 87,4 posto stanovništva starijeg od 50 godina cijepilo prvom booster dozom, a 100 posto onih starijih od 80 godina, kao što je to slučaj i u Irskoj i Italiji. U Hrvatskoj se starijih od 80 prvim boosterom cijepilo 42,3 posto.

Što južnije to tužnije su brojke, tako da je u Rumunjskoj samo 13,5 posto starijih od 50 posegnulo za prvom booster dozom dok je to učinilo samo osam posto starijih od 80 godina. Hrvatska je prema tim podatcima, kao uostalom i ukupnom prosjeku procijepljenosti, pri samom dnu u društvu Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Slovenije i Mađarske.

Prema podatcima Nacionalnog stožera civilne zaštite objavljenima u petak, u Hrvatskoj je u 24 sata umrlo još sedam osoba dok je zaraza koronavirusom potvrđena kod 1025 osoba. Na bolničkom se liječenju nalazi 610 oboljelih od kojih je 28 na respiratoru. Na području Osječko-baranjske županije zabilježena su 94 pozitivna nalaza, a hospitalizirano je 30 osoba.