U skladištu plina Okoli je na dan 10. kolovoza bilo utisnuto ukupno 2,63 milijarde kilovatsati (kWh) plina. Samo tijekom tog dana u Podzemno skladište Okoli nominalno je utisnuto 38,15 milijuna kilovatsati plina, a s obzirom na to da je povučeno 1,78 milijuna, dnevni saldo utiskivanja iznosio je 36,38 milijuna kilovatsati.

To daje ukupnu zapunjenost jedinog hrvatskog skladišta plina sa 2.629.067.262 kWh plina, ili 61 %, podatci su s internetske stranice skladišta. Prema preporukama Europske komisije i odluci Vlade RH, skladište do 1. studenoga mora biti zapunjeno 90 %. Vlada je u lipnju naložila Hrvatskoj elektroprivredi da nabavi 270,8 milijuna prostornih metara prirodnog plina (otprilike 2,5 mlrd. kWh) i uskladišti ga u PSP-u Okoli, kako bi se tijekom zime omogućila nesmetana opskrba. Potkraj srpnja premijer Andrej Plenković rekao je da se skladište puni prema planu. Okoli se ubrzano pune, pa je u odnosu prema kraju srpnja utisnuto više od milijardu kilovatsati novih količina plina. No u usporedbi s 10. kolovoza 2021. zapunjenost skladišta zasad je niža 683 milijuna kilovatsati.

Rusko veleposlanstvo u Berlinu priopćilo je da su isporuke ruskog plina Europskoj uniji znatno smanjene, ali da to nije prouzročeno djelovanjem Rusije, nego da je posljedica antiruskih sankcija i poteza Poljske i Ukrajine, prenose RIA Novosti. Kažu da je Poljska zaustavila isporuke kroz plinovod Jamal-Europa, a Ukrajina smanjila tranzit preko svog teritorija. Dodaju da je "certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2, koji je potpuno spreman za rad i prošao je sve potrebne tehničke provjere, zaustavila njemačka strana zbog političkih razloga". "Plinovod Sjeverni tok 1 radi s 20 % kapaciteta jer od šest Siemensovih turbina (pet u radu i jedna u pripravnosti) na plinskoj crpnoj stanici Portovaja trenutno radi samo jedna. Ostalima je potrebno planirano održavanje i popravak ili su u kvaru. Siemens Energy dobro je svjestan toga", tvrde. EU smatra da Rusi manipuliraju isporukama kao dijelom političkih i ekonomskih pritisaka. Sjeverni tok 1, glavna ruta za opskrbu Europe plinom, radi uz ograničenja od sredine lipnja, a od kraja srpnja radi na samo 20 % svojih gotovo 170 milijuna prostornih metara propusnog kapaciteta na dan.

Kancelar Olaf Scholz obećao je pak njemačkim građanima punu podršku glede inflacije i porasta cijena energenata najesen i ove zime. "Učinit ćemo sve da bi građani prošli kroz ova teška vremena. Vlada je odlučna najesen donijeti nove mjere kako bi se rasteretilo građane", rekao je, dodavši da "Njemačka živi u teškim vremenima" i naći će se na kušnji, ali ne očekuje da će cijene energenata dovesti do socijalnih nereda.

Naglasio je da neće biti nestašica plina, između ostaloga i zbog sve većeg okretanja ukapljenom plinu kao nadomjestku za zemni plin iz Rusije, ali će on biti skuplji. Zauzeo se za izgradnju plinovoda od Portugala preko Španjolske i Francuske do središnje Europe, kako Europa više ne bi bila energetski ovisna o Rusiji.H