U Hrvatskoj je krajem drugog tromjesečja 2022. godine, a prema posljednjim podacima Fine, prezadužen bio 234.991 građanin, odnosno potrošač koji nije podmirio svoje dospjele osnove za plaćanje. Njihov dug, evidentiran u Očevidniku o redoslijedu osnova za plaćanje, iznosio je tada 18,53 milijarde kuna.

Prosječan dug prezaduženog građanina u Hrvatskoj tako je na kraju prve polovine 2022. bio 78.854 kune, oko 10.500 eura, koji RH uvodi 1. siječnja 2023. Usporedbe radi, šest mjeseci prije, krajem prosinca 2021., u RH je prezaduženo bilo 239.278 građana, a dug im je iznosio 18,13 milijardi kuna, pa je prosječan iznos po blokiranom potrošaču tada bio 75.769 kuna, nešto više od 10.000 eura. Ukazuje to da je u međuvremenu, kada su poskupljenja i inflacija nastavili rasti, a globalna se kriza nastavila produbljivati, broj prezaduženih ipak smanjen, i to za njih 4200, a dug im je istovremeno narastao za 400 milijuna kuna. Takve trendove u okolnostima inflacije i rasta cijena poznati đakovački ekonomist Zdravko Grubeša pojašnjava matematičkom neizbježnošću.



- Ima onih koji imaju manji dug i lakše ga podmiruju, pa apsolutni broj prezaduženih pada, a oni s velikim zaduženjem ne mogu ga podmiriti. Prezaduženost je nemoguće izmiriti, ti ljudi ne vide rješenje, ne pripadaju ni u one koji oslobođenje od duga mogu potražiti u skraćenom postupku. Stoga će apsolutni broj prezaduženih građana i dalje padati, a obveze i dalje mogu rasti zbog kamata. Kada je riječ o "regrutaciji" novih prezaduženih treba reći da su banke s nastupanjem krize umnogome pooštrile kriterije za davanje kredita, nisu baš voljne mnogo kreditirati nikoga, ni građanstvo, ni pravne osobe, jer je rizik sve veći i ne žele mu se izlagati. Ipak, uz APN stvar, kreditiranje se kreće, i to relativno brzo, a bankama i jest najpoželjnija klijentela u dobi od 25 do 35 godina - kaže ekonomist Grubeša. Na upit kako će se na "dužničku statistiku" odraziti nastavak inflacije i poskupljenja, kaže kako su promatrane obveze starijeg datuma, da nisu posljedica navedenih negativnih trendova.

- Onaj tko je prezadužen teško će to riješiti, a mislim da do novih zaduživanja i novih prezaduženih gotovo da i neće doći, jer je teže dobiti kredit, a i nezaposlenosti više nema, jer, ponavljam, danas posao ne može naći samo onaj koji to ne želi. Zaposlenost može biti i 200-postotna ako se to hoće, jer je potražnja za radnom snagom golema, a kada se radi i dugovi se mogu vraćati - poručuje ovaj ekonomist.

Prema podacima Fine, a gledajući po županijama, najviše dužnika i najveći iznos duga je u županiji Grad Zagreb. Od 790.000 stanovnika u prezaduženosti grca njih 47,515, tj. 6 %, a duguju 5,6 milijardi kuna, što je više od 30 % ukupnog duga blokiranih u Hrvatskoj. Na visokom, 4. mjestu, nalazi se Osječko-baranjska županija, gdje je prezaduženo 5,80 % građana, a dug im je 1, 01 mlrd. kuna. U pet slavonskih županija, što broje 806.000 stanovnika, prezaduženo je 45.037 građana, a dug im je 2,6 mlrd. kuna, prosječno po prezaduženom 57.800 kuna.

- U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše prezaduženih je u Sisačko-moslavačkoj (6,60 %), Koprivničko-križevačkoj (6,32 %) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (6,16 %), Gradu Zagrebu (6,01 %) i Osječko-baranjskoj (5,8 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih u Sisačko-moslavačkoj (10 %), Koprivničko-križevačkoj županiji (9,5 %)... - navode u Fini.



- Dostupnost novca na prvi je mah lijepa stvar, ali zato se vraća kao bumerang ako ljudi ne znaju granicu rizika i mogućnosti - kaže Grubeša. Prema Fininoj listi 25 gradova, a prema broju prezaduženih, prvi je Zagreb, slijedi Split, pa Rijeka i Osijek, u kojem je 5,57 % prezaduženog stanovništva. Slavonski Brod je 6., Vinkovci 14., Vukovar 17., a Đakovo 25., no ono nije na listi 25. gradova čiji je kriterij visina duga prezaduženih.

- U našoj praksi, u glavama dužnika je spremnost na zaduženost, ali ne i na vraćanje duga. Imate jednu psihologiju da je cilj zadužiti se i ne vraćati dug, a to veze s inflacijom i poskupljenjima nema. To je jedan neodgovoran i nemoralan stav "ja želim izigrati vjerovnika" - kaže Grubeša i dodaje: - Dugoročno moramo shvatiti da nezaposlenost neće postojati. Tome se jedino može ispriječiti nedostatak radne snage, a tu se ponovno vraćamo na problem demografije. Primjer: građevinska tvrtka morala je ovih dana otkazati ugovoreni posao na gradnji zgrade trokatnice u Đakovu zato što nije mogla naći dovoljno radne snage.