Četiri pacijentice zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja, ozlijeđene u subotu u jednoj od najtragičnijih prometnih nesreća u hrvatskoj povijesti, kada je poljski autobus s putnicima u Međugorje sletio s autoceste A4, prevezene su u Poljsku, potvrdio je u nedjelju ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak te dodao kako i dalje brinu za sedmero ozlijeđenih. "Jučer smo tijekom dana hospitalizirali 11 pacijenata. Četiri pacijentice bile su zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja i one su otpuštene, i nadam se da su sretno stigle u Poljsku", kazao je Poljak. "Otpuštene pacijentice rođene se 1958., 1982., 1986. i 1988. godine", rekao je Poljak. Od sedmero preostalih pacijenata u varaždinskoj bolnici četvero je "u jedinici intenzivnog liječenja, od toga dvoje kritično. Jedan pacijent je iz jedinice intenzivnog liječenja premješten na Odjel traumatologije", dodao je Poljak.

U subotnjoj prometnoj nesreći 12 je osoba izgubilo život, a 32 su ozlijeđene. Varaždinski župan Anđelko Stričak kazao je kako su svoje državljane u Općoj bolnici Varaždin u subotu obišli poljski ministar zdravstva Adam Niedzielski i zamjenik ministar vanjskih poslova Marcin Przydacz. "Nakon razgovora s ozlijeđenima izrazili su zadovoljstvo postupanjem naših žurnih službi, a isto tako i s pomoći koju su dobili u Općoj bolnici Varaždin", rekao je Stričak.

Zna se da je vozač izgubio kontrolu nad upravljačem, uzrok još nije pouzdano poznat, no hrvatski prometni stručnjak Željko Marušić ističe kako je umor vozača autobusa i kamiona tempirana bomba hrvatskih cesta koja je u subotu ponovno eksplodirala. Naglašava da je subota po ukupnom broju poginulih osoba najtragičniji dan u hrvatskom cestovnom prometu. Upozorava da se treba fokusirati na umor vozača u prometu, potom na korištenje mobitela i alkohol, uz bitno povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje.

- Dosad je 6. kolovoza 2022. izjednačio najtragičniji dnevni rekord u povijesti RH, dakle treba upaliti alarm i zaboraviti na sve što se radilo na cestovnoj sigurnosti u ovoj godini te osmisliti bolje i učinkovitije mjere koje bi se temeljile na povećanju izvjesnosti kažnjavanja za najteža i najopasnija kršenja prometne sigurnosti. Prva ugroza je san - kad zaspite za upravljačem. Druga ugroza je mobitel, a tek na trećoj razini su alkohol, opojna sredstva i medikamenti, ukazivali smo proteklih mjeseci, dok je fokus izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama bio tek na trećoj razini ugroza sigurnosti prometa, i to na najmanjoj razinskoj ugrozi (alkohol je znatno veća prijetnja za sigurnost prometa od medikamenata koje vozači ne smiju koristiti) - zaključuje Marušić. Kako dalje ističe, umor i pospanost najopasniji su za prometnu sigurnost, opasniji i pogibeljniji od korištenja mobitela i alkoholiziranosti.



Prometni stručnjak istiće da je "najveći problem hrvatskog gospodarskog prometa, koji generiraju i vozači iz ostalih europskih zemalja, posebice iz središnjeg i istočnog dijela, jest veliki umor vozača, posljedica rada službenog posla i paralelno jednog ili više neslužbeno (na crno). Problem je najveći u rutama koje kombiniraju promet u Europskoj uniji i izvan nje. Naime, propisi EU-a o vremenima rada i odmora definiraju maksimalno vrijeme vožnje od 4,5 sati, pa pauzu od 45 minuta, maksimalno dnevno devet sati, dvaput tjedno moguće je deset sati, tjedno maksimalno 56 sati, a u dva tjedna 90 sati. Teško je u ovu ‘matematiku‘ uključiti autobusnu vožnju od 1200 kilometra iz središnje Poljske u Međugorje, koja ljeti može trajati i 20 sati, počinje predvečer te je za vozače nehumana."

Ističe i da, budući da se teško može kontrolirati ukupno vrijeme vožnje tijekom tjedna vozača koji kreće iz Poljske, Češke, Slovačke…, a posebice iz istočnih zemalja, naša policija treba početi rigorozno kontrolirati ono što se može kontrolirati, na graničnim prijelazima, odmorištima…