Mrkva (lat. Daucus carota) korjenasto je povrće koje pripada porodici Umbelliferae. Ova namirnica uzgaja se već više od 1000 godina. Smatra se da je njezina domovina Europa, gdje ona i dandanas raste kao samonikla biljka. Uzgojem je razvijeno više od 100 vrsta mrkve. Većina nas je upoznata s mrkvom narančaste boje, no postoji i ljubičasta, crvena, žuta i crna mrkva. Dok je narančasta mrkva popularna u Europi, u južnoj Aziji i Africi koristi se uglavnom ona ljubičaste boje.

Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta-karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A. Istraživanja su pokazala da su osobe koje su dnevno uzimale bar jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60 posto smanjile su rizik od srčanog udara. Određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20 i čak 50-postotnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50 posto smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.

Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.

Beta-karoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka, gdje prelazi u rodopsin, pigment nužan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.

Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcijev pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i smirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija. Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno. Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Intenzivnija narančasta boja znači i više beta-karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu, ili mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja). Ako kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti. Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak jer će vam u suprotnom oni iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici, ili umotanu u papir do dva tjedna. Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.



Smatra se da je svježi sok od mrkve najdjelotvornije ljekovito sredstvo te ga rabimo kod niza bolesti, ili kao preventivni biostimulator našeg organizma i to kod: anemije (3 dl na dan te uzimamo jela od mrkve kao što su juhe, salate, pire…), arterioskleroze (dnevno do 1,5 litara soka mrkve, i to cijeli dan u gutljajima, ljekovito djelovanje ove kure zahvaljujemo dukarinu koji djeluje na proširenje krvnih žila), bolesti jetre (sok tri puta na dan po 0,5 dl) te za odstranjivanje glista kod djece, i to u kratkom vremenu (2 dl soka na dan, ili ribanu mrkvu s ribanom jabukom). Sok od mrkve odličan je za crijevne bolesti: slab rad crijeva, katar crijeva, nametnici i paraziti u crijevima, nadutost, kruljenje crijeva, proljev, kod jačeg truljenja u crijevima mrkva sprječava nastajanje takvih procesa, a za katar u želucu ili crijevima ona je jedan od najboljih lijekova koji i kod najosjetljivijih ljudi odnosno organa brzo uspostavlja normalno funkcioniranje. Kod čira na želucu ili dvanaestercu uzima se sok od mrkve: ako se natašte pije 1 dl soka svaki dan, sprječava stvaranje viška želučane kiseline i tako otklanja njezino nadražujuće djelovanje na sluznicu želuca. Sok od mrkve kao sredstvo za smanjenje želučane kiseline svakako je bolji od gastala i sode bikarbone. On "usisava" prekomjernu želučanu kiselinu i brzo otklanja žgaravicu bez štetnih posljedica. Za taj učinak dovoljno je popiti 2,5 dl soka dnevno.

Reumatičari bi svakodnevno trebali piti do 3 dl soka od mrkve, jer se njime otklanjaju iz organizma svi otrovni sastojci koji pospješuju reumu i giht, a kod upale grla ili početne upale pluća, prehlade i naročito gripe, sirup od mrkve uspješan je u liječenju mladih i starih osoba.