U jednom predavanju iz svibnja 2019., dr. sc. Davorka Budimir, autorica knjiga Politička elita u Hrvatskoj 1990. - 2000. i Politička elita u Hrvatskoj 1986. - 1990., predsjednica TIH-a, govorila je na temu "Hrvatska politička elita između suverenizma i populizma".

Koliko je ta tema aktualna i danas, u novim okolnostima kriza kakve su pandemija, ukrajinski rat i posljedica koje zbog toga svi trpimo?

- Ova tema čini se važnijom negoli u nekim ranijim razdobljima, jer se kroz nju može objasniti ponašanje, djelovanje i komunikacija hrvatske političke elite koja se nalazi između populizma i suverenizma. Možemo dakle postaviti niz pitanja u kojima se zapravo "krije" odgovor. Što je suverenitet u vrijeme globalizacije i velikih preslagivanja na globalnoj karti, nakon pandemije, ali i oružanih sukoba kojima svjedočimo? Mnoge multinacionalne korporacije imaju godišnje promete veće od proračuna malih država poput Hrvatske? Što je suverenitet u odnosu na geostrateški i geopolitički položaj kakav ima Hrvatska? Što je ekonomska suverenost ako su sve strateške kompanije rasprodane i privatizirane? O kakvoj političkoj suverenosti govorimo ako se dosljedno provode direktive koje se usvajaju na europskoj razini, a rezultat su dugotrajnih procedura, raznih kompromisa i lobiranja? Nije li suverenizam odgovor na krizu demokracije i mnoge demokratske deficite kojima svakodnevno svjedočimo? Nije li suverenizam odgovor na razočarenje i nezadovoljstvo? Nije li suverenizam reakcija na ono što su građani Hrvatske očekivali i onoga što su dobili ulaskom u Europsku uniju 2013. godine?

Kad danas govorimo o suverenizmu, napose unutar EU-a, što treba uzeti u obzir? Drugim riječima, u zajednici kakva je Unija, kako zapravo tumačiti i shvaćati pojmove kakvi su suverenizam, suverenitet?

- Pojam suvereniteta jedna je od najkompleksnijih tema moderne političke znanosti i međunarodnog prava. Suverenost je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitom teritoriju koji su otporni na okolinu. To je vlast nad kojom nema druge vlasti. U srednjem vijeku dolazila je po milosti Božjoj, a u demokraciji suveren postaje narod/puk. Tko je narod (puk)? To je skup, ili zajednica državljana, koji su nositelji suvereniteta. Državljanin je politički subjekt (a ne podanik) - subjekt javne sfere koji s jedne strane označava pripadnost nekoj zajednici (državljanstvo), a s druge pravo na sudjelovanje u oblikovanju i upravljanju zajednicom. U predstavničkoj demokraciji ta vlast se prenosi izborima na predstavnike (političku elitu) koja tada upravlja i odlučuje uime svih. Najviša je vlast ipak dvostruko ograničena - izvana međunarodnim, a iznutra nacionalnim pravom.

U čl. 1. st.2. Ustava RH piše da "vlast proizlazi iz naroda i narodu pripada kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana", a u čl. 2 st.1. da je "Suverenitet RH neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv". Suverenizam je odanost ideji suvereniteta, a ne čini ju samo himna, zastava i teritorij omeđen nekim granicama. Neki hrvatski politolozi smatraju da je pojam suverenizma "izmišljen za lokalnu uporabu, a da se u stvari misli o nacionalizmu". Nacija je zajednica koja raspolaže teritorijem, kulturom i prividnom autonomijom. U tom smislu opravdano je pitanje da li Hrvatska kao zajednica hrvatskih državljana zadovoljava potrebe svojih građana - potrebe za pristojnim životom od vlastitog rada? Temelji li se na sustavu vrijednosti poput slobode, jednakosti, pravednosti ili tolerancije? Da li takve ideale može ostvariti kroz ovakvu organizaciju Europske unije? I na kraju, nije li to izazov za sve - i one koji su zagovornici i one koji su protivnici EU-a!?

Govori se i o tzv. modernom suverenizmu. Što bi zapravo trebao značiti suverenizam danas?

- Suverenizam bi trebao predstavljati uređeno društvo. Ono iz kojeg njegovi građani ne odlaze da bi zadovoljili osnovne životne potrebe. Društvo u kojem institucije traju i sidra su na kojima se gradi moderno, otvoreno i demokratsko društvo koje će učiniti sve da se dosljedno očuvaju najviše vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, kao što piše u čl.3. Ustava "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvajne prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". Te institucije su neovisne, stručne i profesionalne, a pojedinci u njima smjenjivi i odgovorni.

Kako to ostvariti u trenutku kada je globalni poredak u stanju kontroliranog kaosa? Kada postoji rascjep između otvorenog i zatvorenog društva? Dok je Hrvatska grčevito crtala institucionlane obrise, usvajala zakone i prilagođavala poredak ulasku u EU-u, na dnevnom redu država članica bili su sasvim drugi prioriteti - razgovaralo se o novom institucionalnom dizajnu, različitim brzinama pristupanja pojedinih država i sl. Suština demokracije počiva na formuli koju bismo mogli ukratko definirati kao participaciju (uključenost,sudjelovanje), kompetenciju, konkurencija kandidata za političku elitu te odgovornost prema biračima. Stabilnost poretka ovisi o trenutačnoj sposobnosti političke elite da se zajedno nosi s problemima društva i da te probleme ne koristi za svoje materijalne i političke interese i korist. Hrvatska ima problem s obrascem regrutiranja kadrova na političke pozicije. Komunistički obrazac regrutacije vrijedi i danas, samo ga provodi svaka politička stranka za sebe. Taj obrazac ogleda se u podobnosti pojedinca koji napreduje isključivo lojalnošću onom pojedincu koji se nalazi neposredno iznad njega, ili koji ga je doveo na poziciju.

Vraća li se doktrina "ograničenog suvereniteta"? Putin agresijom na Ukrajinu pokazuje da ne priznaje jednu suverenu i slobodnu zemlju...

- Povratak na staro u takvom obliku doktrine “ograničenog suvereniteta” nije više moguć, jer se promijenio kontekst, ali svakako postoji opravdana sumnja da je moguće i takvo djelovanje, ali u mnogo složenijim odnosima. Uz to ne treba zaboraviti da u vrijeme SSSR-a nije bilo društvenih mreža i široke dostupnosti informacija koje danas utječu na javnost. Vrlo je teško biti objektivan u takvoj situaciji, jer sigurno postoji velika količina dezinformacija koje onemogućavaju stvarno sagledavanje sadašnjeg trenutka. (D.J.)