Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Suradnja, podrška i prijateljstvo Sjedinjenih Država i Hrvatske trajni su i neupitni
Objavljeno 6. kolovoza, 2022.
NJ. E. MARK FLEMING, ŠEF MISIJE VELEPOSLANSTVA SAD-a U REPUBLICI HRVATSKOJ

U nastavku serijala "S Inom na kavi", u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu naša je suradnica razgovarala s Nj. E. Markom Flemingom, šefom američke misije u Hrvatskoj, u razdoblju kada nema veleposlanika. Podsjetimo, bivši veleposlanik Robert Kohorst otišao je iz Zagreba početkom 2021., a njegov nasljednik još se čeka.



Mark Fleming započeo je svoj mandat u američkom veleposlanstvu u Zagrebu u svibnju 2021. kao privremeni otpravnik poslova. Pridružio se američkom State Departmentu 2002., bio je zamjenik, a potom i v. d. ravnatelja za Pakistan u Uredu za pitanja južne i srednje Azije. Prije toga Fleming je bio zamjenik političkog savjetnika u američkom veleposlanstvu u Islamabadu u Pakistanu, politički i ekonomski savjetnik u Zagrebu te direktor za pitanja Balkana i Kavkaza u Vijeću za nacionalnu sigurnost u Washingtonu. Fleming je služio u američkim veleposlanstvima na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Armeniji, kao i u provincijskom timu za obnovu u Gazniju u Afganistanu. Mark potječe iz Richmonda u Virginiji. Diplomirao je na Sveučilištu Georgetown i magistrirao na Nacionalnom ratnom učilištu Sjedinjenih Država.

Na spomen spomenika Georgeu Washingtonu, prvom predsjedniku SAD-a, što Vam prvo padne na pamet?

- Washingtonov spomenik je simbol naše slobode, suvereniteta i neovisnosti. To je ono za što su se Sjedinjene Države borile u Američkoj revoluciji, a mi danas stojimo uz naše saveznike i partnere u obrani tih istih načela. Ne samo kod kuće, već i ovdje u Europi, gdje su Ukrajinci hrabro pokazali da nikada neće biti podčinjeni Rusiji.

ČEKA SE VELEPOSLANIK


Vi ste ugledni diplomat s dugogodišnjim iskustvom. Što je Vaš trenutačni fokus u našoj zemlji? Koji su temeljni ciljevi vaše vlade i s kojim izazovima se susrećete?

- Odnos SAD-a i Hrvatske nikad nije bio jači. Toliko smo postigli u posljednja tri desetljeća, dokazujući ne samo da imamo zajedničke interese, već, što je još važnije, zajedničke vrijednosti.

Dok gledamo naprijed u sljedeću fazu našeg odnosa, želimo produbiti naše partnerstvo u mnogim sektorima. Surađujemo s Hrvatskom kako bismo pomogli njezinim susjedima da ostvare svoje euroatlantske težnje i da izgrade istinski cjelovitu, slobodnu i mirnu Europu. Podržavamo Hrvatsku u širenju kapaciteta krčkog LNG terminala i razvoju svojih obnovljivih izvora energije kako bi postala regionalni energetski lider, osiguravajući svojim susjedima siguran, pouzdan i dosljedan pristup energiji.

Radimo s Hrvatskom na daljnjem jačanju njezinih obrambenih sposobnosti i učvršćivanju njezina ugleda snažnog i predanog saveznika koji uvelike doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti.

Nastojimo ojačati poslovne veze SAD-a i Hrvatske, povećavajući dvosmjernu trgovinu koja gradi prosperitet obaju naših naroda. I radujemo se produbljivanju naše najveće snage - naših veza među ljudima. Pojačat ćemo našu suradnju u svim područjima, ali posebno u znanosti, tehnologiji, poduzetništvu i inovacijama, vodeći zajedno dok gradimo gospodarstvo budućnosti.

To je ambiciozno i ​​puno je toga na što se treba usredotočiti, ali naše su dvije zemlje pokazale da radimo dobre i kvalitetne stvari u našim bilateralnim odnosima. To je ono što se događa kada dvije zemlje vide svijet na isti način i imaju zajednički program koji se temelji na interesima i vrijednostima.

Zašto više od godinu dana nemamo američkog veleposlanika u Hrvatskoj? Možete li nam dati uvid u to što se događa?

- Imamo rigorozan proces odabira veleposlanika i, naravno, želimo osigurati da imamo izuzetnog diplomata koji će popuniti ovo važno mjesto ovdje u Zagrebu. Mnoge važne zemlje partneri na globalnoj razini surađuju s veleposlanstvima koje vodi otpravnik poslova poput mene, dok se proces nominacija i imenovanja veleposlanika nastavlja.

Ali, kao što sam rekao, naš odnos nikada nije bio jači. Washington duboko cijeni sve što naše dvije zemlje rade zajedno i predan je širenju i razvoju našeg partnerstva. Zato smo u ožujku u Washingtonu održali naš prvi američko-hrvatski strateški dijalog, gdje smo identificirali naše zajedničke prioritete za sljedeće desetljeće. Zato naši visoki čelnici traže blisku koordinaciju sa svojim hrvatskim kolegama, a najnoviji primjer toga je prošlomjesečni sastanak ministra domovinske sigurnosti Mayorkasa s potpredsjednikom Vlade Božinovićem.

Zato vrstan tim Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu radi iz dana u dan kako bi unaprijedio naše zajedničke ciljeve. Stoga se svakako veselimo dolasku našeg novog veleposlanika. A u međuvremenu, odnosi SAD-a i Hrvatske odvijaju se u punom zamahu bez ikakvih problema.

KVALITETNA SURADNJA


Kakvu je sve pomoć SAD pružao našoj zemlji u posljednjih pet godina, možete li navesti neke konkretne primjere...?

- Sjedinjene Države i Hrvatska izvršile su brojne i značajne investicije u naše zajedničke prioritete. U proteklom desetljeću američka vojna pomoć Hrvatskoj dosegnula je četiri i pol milijarde kuna u obliku obuke, opreme, izgradnje infrastrukture i specijaliziranog vojnog obrazovanja. Obrambena suradnja utječe više od našeg sigurnosnog odnosa. Na primjer, upravo sam bio u Rijeci i iz prve sam ruke vidio kako je lokalno gospodarstvo profitiralo od više od milijardu kuna ugovorenih usluga održavanja brodova s ​​američkom mornaricom. Posjetili smo i pogon Đure Đakovića u Slavonskom Brodu i tamo susreli talentiranu slavonsku radnu snagu, gdje će Hrvatska obnavljati američka borbena vozila Bradley koje Vlada RH nabavlja od Sjedinjenih Država. Naše Europsko zapovjedništvo svake godine pruža humanitarnu pomoć zajednicama diljem Hrvatske za značajne projekte. Jedan na koji sam najviše ponosan je osječki braniteljski centar koji smo u ožujku posjetili potpredsjednik Vlade Medved, župan Anušić, gradonačelnik Radić i ja. Kao što sam spomenuo, temelj odnosa SAD-a i Hrvatske su zajedničke vrijednosti, a jedna od tih zajedničkih vrijednosti je naša predanost brizi za one koji su se borili i branili naše zemlje.

Nadalje, međuljudske veze između naše dvije zemlje snažne su i dalekosežne. Mnogi visoki hrvatski čelnici, kao i iznimni poduzetnici i inovatori, uključujući slavonske, školovali su se na američkim institucijama ili su alumniji programa razmjene Vlade SAD-a. Puno smo zajedno izgradili smo proteklih godina, a predstoji još mnogo toga.

Što se još može učiniti kako bi bilateralna suradnja naših dviju zemalja još više ojačala...?

- Kao što smo razgovarali, imamo veliki program zajedničkih prioriteta od regionalne integracije do nastojanja Hrvatske da podrži europsku energetsku sigurnost do produbljivanja naših obrambenih, gospodarskih i međuljudskih veza. To su planovi koji će unaprijediti našu zajedničku sigurnost, prosperitet i vrijednosti. Sada je ključno da obje strane rade što je više moguće na tom planu, a obje su strane predane upravo tome.

Amerika je velika i raznolika nacija. Što za SAD znači tolerancija i kako ste naučili živjeti zajedno unatoč razlikama?

- Raznolikost je doslovno u američkom DNK-u, i uvijek je bila. U velikoj mjeri, to je ono što nas izdvaja kao naciju - mi nismo država definirana posebnim identitetom, već smo nevjerojatno raznolika zemlja definirana zajedničkom obvezom da podržavamo osnovne vrijednosti ljudske slobode i dostojanstva koje prenosimo od našeg osnutka. Pojedinačno imamo toliko razlika, ali u isto vrijeme ono što nam je zajedničko - naša zajednička predanost našim najboljim idealima je ono što nas tjera naprijed kao zemlju i narod.

I doista mislim da je raznolikost golema snaga Sjedinjenih Država. Potiče našu uspješnu kulturu inovacija i poduzetništva i temelj je američke ekonomske snage. Potiče otvorene i iskrene rasprave o našim problemima, i nagrađuje različite perspektive i kreativna rješenja za njih, što nas čini jačima kao društvo. Ujedno nas to čini privlačnim za useljenike, koji dolazeći raditi i živjeti u SAD-u dodatno obogaćuju našu zemlju i donose svoje talente u svoj novi dom.

RJEŠAVANJE PROBLEMA


Čine li politički čelnici dovoljno na promicanju demokratskih društvenih normi?

- Često naglašavamo zajedničke vrijednosti sa saveznicima i partnerima ovdje u Europi. Zajedničke vrijednosti demokracije, slobode i mogućnosti ukorijenjene su u našim zajednicama, a ne samo da ih podržavaju naši vođe. I tako, Sjedinjene Države nastoje unaprijediti snagu mreža u različitim sektorima društva, od kreatora politike do vlasnika poduzeća, od istraživača i inovatora do zagovornika ljudskih prava i sljedeće generacije mladih vođa. Svi trebamo težiti napretku i razvoju demokracije kako bismo ojačali sigurnost i prosperitet euroatlantske zajednice.

U SAD-u ne postoje strogi zakoni o kupovanju oružja niti o njegovoj kontroli. Civilno posjedovanje oružja nije zabranjeno, tako da je nasilje vatrenim oružjem uobičajeno. Ti incidenti uvijek šokiraju svijet. Koje korake država poduzima kako bi iskorijenila ili smanjila oružano nasilje u zemlji?

- Možda je najveća snaga Amerike naša spremnost da se neprestano poboljšavamo dok se suočavamo s izazovima u našem gospodarstvu, demokraciji i društvu. Snažna demokratska rasprava u našoj zemlji upravo sada o teškim pitanjima koja utječu na zajednice diljem Amerike primjer je koliko je naša zemlja predana rješavanju problema koji su pred nama. I možemo se udružiti kako bismo se uhvatili u koštac s našim najtežim izazovima - naš Kongres usvojio je, a predsjednik Biden potpisao zakon sa značajnim koracima za rješavanje nasilja vatrenim oružjem.

SVA POMOĆ UKRAJINI


Rat u Ukrajini potresao je cijelu Europu, ali i svijet. Europska unija uvela je sankcije Rusiji, ekonomska i energetska kriza sve su izraženije... Kako na sve to gleda Amerika?

- Ruska brutalna, neopravdana i ničim izazvana agresija na Ukrajinu ostavlja posljedice i u Europi i u Sjedinjenim Državama. Vidimo to, na primjer, u porastu cijena energenata. S obzirom na situaciju, ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno da SAD, NATO, EU, Hrvatska... ostanemo ujedinjeni u sankcijama prema Rusiji i osiguravanju da se strateški ciljevi Kremlja u Ukrajini ne realiziraju. Da zajednički snosimo i troškove, jer alternativa - da Rusija postigne svoje ciljeve - bila bi mnogo skuplja.

Kao prvo, jasno je da nelegitimnim nastojanjima Rusije da, konkretno ratom, prekroji granice, pokori svoje miroljubive susjede i izmijeni međunarodne norme mora doći kraj u Ukrajini. U suprotnom, opasnost od trajnog i šireg sukoba je velika. Šire gledano, jednostavno ne možemo dopustiti da se ovakvo brutalno ponašanje Rusije tolerira. Bio bi krajnje opasno za cijeli svijet kad bi iz ovog rata i drugi potencijalni agresori izvukli pouku da se granice mogu prekrajati silom, a pravo naroda na vlastitu neovisnost, suverenost i demokraciju ukinuti nasilu zbog hirova kakvi su ovi Vladimira Putina. U takvom bi svijetu naša društva snosila znatno veće troškove i suočavala se s mnogo većim prijetnjama.

Ukrajina traži 750 milijardi dolara za "održavanje globalnog mira". Kako će SAD tome doprinijeti, uza svu pomoć koju već pruža, vojnu i financijsku...?

- Nedavno je odobreno dodatnih 175 milijuna dolara u oružju i opremi iz zaliha Ministarstva obrane SAD-a za ukrajinsku samoobranu, uključujući više naprednih raketnih sustava HIMARS i drugog oružja koje Ukrajinci tako učinkovito koriste na bojnom polju za obranu svoje zemlje. Ukupna vojna pomoć SAD-a Ukrajini premašila je osam milijardi dolara od početka ove administracije. Stojimo uz Ukrajinu, oslanjajući se na gotovo 16 milijardi američkih dolara pomoći koju je SAD pružio Ukrajini od 2014., kao i na tri milijarde američkih dolara državnih jamstava za zajmove. Nastavit ćemo podupirati narod Ukrajine kroz vojnu i sigurnosnu pomoć, ekonomsku pomoć i pomoć u upravljanju, a ujedno ćemo nastaviti pružati i humanitarnu pomoć onima kojima je potrebna.

Ina Stašević
U Hrvatskoj od 1946. godine
Službena prisutnost Sjedinjenih Država u Hrvatskoj počela je osnivanjem Konzulata Sjedinjenih Država u Zagrebu 9. svibnja 1946. u Kumičićevoj ulici. Konzulat Sjedinjenih Država se 1951. godine preselio u Hebrangovu 2 i tamo ostao sljedećih pedeset godina. Konzulat je status Generalnog konzulata dobio 1. kolovoza 1958. Generalni konzulat je 25. kolovoza 1992., nakon uspostave diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i nove Republike Hrvatske, postao Veleposlanstvo Sjedinjenih Država. Od 2. lipnja 2003. Veleposlanstvo se preselilo na novu lokaciju u Buzinu. Veleposlanstvo predano poduzima niz mjera kako bi minimiziralo naš utjecaj na okoliš, podržalo održivo ponašanje među našim zaposlenicima, te svojom podrškom “zelenim” programima gradnje i zaštite okoliša sudjeluje u široj zajednici. Veleposlanstvo je član Lige zelenih veleposlanstava i jedan od osnivača Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Podržavamo niz programa reciklaže i smanjenog korištenja energije i vode. Veleposlanstvo je također pokrovitelj Američkih kutaka pri bibliotekama u Osijeku, Rijeci, Zadru i Zagrebu. Američki kutci su regionalni centri izvora informacija i programa s naglaskom na američku kulturu, povijest, suvremena zbivanja i vlast. Američki kutci tipično organiziraju grupe za razgovor, seminare, digitalne videokonferencije, izložbe plakata i susrete s američkim i lokalnim stručnjacima na niz tema povezanih s Amerikom. U njima se također nalaze zbirke knjiga i videomaterijala na DVD-ovima i CD-ROM-ovima vezane uz američke teme, te pružaju besplatan pristup internetu i obrazovnim materijalima. (hr.usembassy.gov)

Najčitanije iz rubrike