Silni Dunav već danima opada, pa je u petak u 8 sati kod Batine njegova razina iznosila -41 centimetar, što je desetak centimetara manje nego 24 sata prije toga. Na mjernoj postaji Bezdan vodomjer je u isto vrijeme pokazivao -61 centimetar, što znači da se razina rijeke spustila ispod višegodišnjeg srpanjskog prosjeka, približivši se tako najnižoj točki na dijagramu višegodišnjih razina. I Drava je niska, a vodostaj joj je u petak poslijepodne bio -151.

Sudeći po vodostajima izmjerenima na mjernim postajama u gornjem toku Dunava, plimnog vala nema na vidiku. Dunav je kod Budimpešte samo pola metra viši nego 2018. godine, kada je Mađarska direkcija za vode navela kako je u mađarskoj metropoli zabilježen najniži vodostaj u 71 godinu.

Vodostaj Dunava u petak u Batini i Bezdanu čak je 3,5 metara niži od višegodišnjeg srpanjskog prosjeka, a ne treba zaboraviti da se sredinom godine Dunav znao i izliti iz svog korita. Premda je Dunav nizak, javnosti još uvijek nije pokazao dio svojih tajni koje čuva od Batinske bitke iz studenoga 1944. Podsjetimo, samo pedesetak metara od središta Batine, na mjestu gdje je nekada prometovala kompa, “izronio” je 2003. godine (vodostaj kod Batine bio je -79 centimetara) cijeli prednji trap njemačkog vojnog džipa, dok se golim okom na površini mogao vidjeti vojni kamion. Ronioci su tada na obalu iznijeli mnoštvo streljiva, bačvu za gorivo, metalni kanistar s natpisom “Wermacht” i slične predmete...

Ovako nizak višemjesečni vodostaj ne odgovara brodarima, čiji šlepovi ne smiju biti natovareni kao obično, što će im prilično utjecati na ukupni godišnji prihod. Kruzeri, pak, zbog niskog gaza i dalje krstare Dunavom.

”Tako nizak Dunav bio je godinu-dvije uoči gradnje Batinskog mosta, koji je u promet pušten 1974. Sjećam se da smo do pola rijeke dolazili hodajući, pa plivali prema lijevoj obali”, priča Šandor Šipoš iz Batine, zamjenik načelnika Općine Draž, prisjećajući se pješčanih sprudova koji su tada isplivali blizu mjesta gdje je prometovala kompa. Kaže kako tih sprudova više nema zbog putničkog pristaništa. “Pijesak se jednom godišnje vadi i odvozi nizvodno, kod bivše kisikane, kako bi kruzeri mogli pristajati. No njih za sada, ipak, nema. Dunavom, doduše, plove, ali zbog niskog vodostaja ne pristaju u Batini”, dodaje. Nizvodno od Batine isplivalo je na stotine metara pješčanih sprudova, među kojima i popularna Siga, omiljeno mjesto za ‘’uživanje na pola Dunava’’ brojnim Baranjcima i Slavoncima.

Šipoš ističe kako je nizak vodostaj prouzročio suhe bunare u većem dijelu Batine. Vode ima samo u bunarima koji su na brdu. Mještanima je to problem isključivo zbog zalijevanja vrtova i travnjaka, jer je u Batini sagrađen vodovod.

Tako nizak vodostaj ‘’najmanje još 50 godina’’ priželjkuju zelenootočki vikendaši. Ćudljivi Dunav im je, prisjetimo se, itekako znao zagorčati život poplavama. “Posljednji put Zeleni otok pod vodom je bio u lipnju 2013., kada je vodostaj kod Batine bio +772 centimetra, tek nešto niži od rekordnih +795. Batina se tada obranila, ali naše vikendice nisu. Iz vode su virili samo krovovi i eventualno gornji katovi”, prisjeća se Ivan Ratkajec, vlasnik jedne od njih, napominjući kako bi dobro bilo da Dunav blago poraste.

Iznadprosječno niski vodostaji Dunava i Drave utječu na baranjski biser prirode, Kopački rit, koji zbog suše drukčije izgleda. Dijelovi rita su suhi, ali vode ima u Sakadaškom i Kopačevskom jezeru, kao i glavnim kanalima poput Čonakuta i Vemeljskog dunavca. Kako ističe Vlatko Rožac, biolog u JUPP-a Kopački rit, u njima ima ribe i kada opet bude povoljna hidrološka situacija, izmrijestit će se, što znači da će se populacija oporaviti, jer je, globalno gledajući, tijekom sušnih godina mrijest ribe slabijeg intenziteta. I.Getto