Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi, u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose prognozu prosječne očekivane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj. Dok su u prosincu prošle godine glavni ekonomisti banaka u prosjeku očekivali rast od 4,6 posto, u 2022. uz vrlo malu disperziju između "pesimističnih" 4,4 i optimističnih 4,8 %, sada se očekuje rast po stopi od 3,7, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3 %, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1 % koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2 %, uz uzak raspon očekivanja između tri i 3,7 %. S obzirom na to da se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimaju narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost, kažu u HUB-u. Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija glavna je prepreka prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3 % u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2 % u 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7 ove i 6,2 % iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7 ove i 6,2 % sljedeće godine.

Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4 % ove i 9,3 % iduće godine) i izvoza (9,4 % ove godine, u čemu je važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8 % iduće godine). Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5 % BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72 %. H