Prema najnovijim podatcima inflacija u svibnju 2022. godine u Hrvatskoj je dosegnula 10,8 posto, što implicira rast cijena proizvoda i usluga. Potrošači su pogođeni rastom cijena osnovnih namirnica i usluga, što otežava život građana i čini ih siromašnijima. U strukturi životnih troškova sve više novca je potrebno izdvojiti za hranu i režije te je primjetno odricanje od onih proizvoda i usluga koje postaju luksuz. Posljedica takvog stanja je sadržajno lošija kvaliteta života građana. Vlada RH pokušava ublažiti inflatorne pritiske, ali će biti potrebna brža reakcija i novi potezi u njezinu suzbijanju. Rast cijena energenata jedan je od uzroka povećanja cijena drugih proizvoda i najviše pridonosi inflaciji.
Od 1. siječnja 2023. godine Hrvatska uvodi euro kao službeno sredstvo plaćanja. Mnogi strahuju da će zbog uvođenja eura cijene znatno porasti, međutim predviđanja kazuju da će rast cijena biti blag. Porast inflacije zbog uvođenja eura prema iskustvu zemalja koje su ga uvodile bio je od 0,1 do 0,3 postotna boda prema izvorima Eurostata i HNB-a.
Uvođenjem eura potrebno je zaštiti potrošače kako ne bi došlo do neispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena pri konverziji. Taj postupak se treba pratiti kroz dvojno iskazivanje cijena. Uz već spomenuti rast cijena energenata, hrane, poremećaja u lancima opskrbe, kreditiranja i uvođenje eura za posljedicu će imati još veći pad standarda građana.
Većina trgovačkih lanaca podiže cijene, bez obzira na to što se stopa PDV-a na određene namirnice znatno snizila, te je razvidno da ne postoji dobar mehanizam kontroliranja takvog ponašanja trgovaca koji imaju visoke marže i vjerojatno nerealne kalkulacije. Primjećuje se da neki osnovni prehrambeni proizvodi imaju previsoku cijenu za većinu građana (kruh, mlijeko, brašno), što je zapravo iskorištavanje trenutačne situacije na štetu građana. Realno je očekivati da će građani odlaziti u susjedne države u kojima su namirnice jeftinije, te će doći do viška proizvoda u skladištima domaćih trgovaca. Takva situacija dovodi do velikih gubitaka (neprodana hrana, zastarijevanje i sl.) što opet poskupljuje cjelokupno poslovanje.
Životni troškovi sve više rastu i neće biti lako upravljati kućnim proračunom. Inflacija umanjuje realnu vrijednost novca, a kućni budžet sve više opterećuju: hrana bez koje se ne može živjeti, zatim režije, a prosječna plaća u Hrvatskoj nije dostatna za kvalitetan život, te se sve više nameće pitanje - kako preživjeti?
U mnogim objavljenim tekstovima na pitanje kako preživjeti inflaciju upućuje se na korištenje zamjenskih jeftinijih proizvoda, uskraćivanje od kupnje onih proizvoda koji nisu nužni za život, smanjivanje svih troškova, odricanje od luksuznih stvari i sl., međutim postavlja se pitanje kakav je to život čovjeka u kojemu se trebate svega odricati i živjeti na način da zapravo preživljavate. Mislim da su tu problemi puno dublji. Oni nisu nerješivi, ali je zato potrebna volja i znanje. Čovjek zaslužuje dostojan život, a ne preživljavanje, što znači da se pravilnom i aktivnom gospodarskom politikom koja će sagledavati dobrobit cijelog društva, a ne pojedinaca, može učiniti puno dobroga za bolji život čovjeka.