Novosti
ULAŽU U NEKRETNINE, NO TU NEĆE STATI

Stranci kupuju sve što se ponudi
Objavljeno 4. srpnja, 2022.
Cijene obradive plodne zemlje rastu, u Baranji je lani hektar prodan za 14 tisuća eura

Sve je više stranaca zainteresirano za kupnju nekretnina na području Hrvatske, što potvrđuju nedavno objavljeni podatci Porezne uprave, koji kažu da su stranci lani kod nas kupili 9514 nekretnina. To je 50 posto više nego 2020. godine. Najviše kupuju Nijemci, Austrijanci i Slovenci, a prodaja nekretnina njemačkim državljanima 2021. porasla je za čak 71 posto. Oni su lani u Hrvatskoj kupili 2461 nekretninu, Slovenci 2301, a Austrijanci 1109.



Kupovali su i Česi, i to 166 posto više nego pretgodne godine, Slovaci i Poljaci kupili su 100 posto više nekretnina u našoj zemlji, a nekretnine na Jadranu zanimljive su i Mađarima. Jasno je da stranci najviše kupuju na jadranskoj obali, i to tamo gdje se relativno brzo može doći automobilom. Stoga ne iznenađuje da su Austrijancima i Nijemcima najatraktivnije upravo nekretnine u Istri i na sjevernom Jadranu. Mnogi od njih kupuju za vlastite potrebe, ali je u posljednje vrijeme sve više onih koji tako ulažu svoj novac.

Polariziranost


Stručnjaci tvrde da se povećana potražnja za nekretninama odražava i na cijene, koje su prošle godine na obali porasle za 11,7 posto. Trend rasta cijena nekretnina nastavio se i u ovoj godini u gotovo u svim dijelovima zemlje. Interes za nekretnine rastao je sa snižavanjem kamata, pa bi najavljeni rast kamatnih stopa u skorijoj budućnosti mogao ublažiti interes za investiranje u njih.

Pavo Đanić, vlasnik obrta za posredovanje u prometu nekretninama i pružanje usluga potrošačkog kreditiranja Fidus iz Osijeka, podsjeća kako stranci, i to državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije, od 1. veljače 2009. stječu pravo vlasništva nad nekretninom pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani samo uz ispunjenje općih pretpostavki za pravovaljanost pravnog posla. Dodaje da državljani zemalja koje nisu članice EU-a mogu kupovati nekretnine ako vrijedi pravilo reciprociteta, što znači da netko kao fizička osoba iz BiH koja želi kupiti nekretninu u Hrvatskoj mora kupoprodajni ugovor poslati Ministarstvu pravosuđa, koje ima rok od 60 dana da donese odluku o dozvoli kupnje. Postoje, kaže, i opcije da se osnuju tvrtke u Hrvatskoj koje kupuju nekretnine.

"Kada govorimo o trgovanju nekretninama, moramo razlikovati obalni dio i Zagreb od ostatka zemlje jer su više od dvije trećine nekretnina u Dalmaciji i Istri pokupovali stranci. Dva su razloga za to, prvi je što su cijene, i na vrlo atraktivnim lokacijama i unatoč poskupljenju, i dalje povoljnije nego u njihovim zemljama, a drugi je razlog ulaganje u poslove iznamljivanja", objašnjava Đanić. Ističe kako stranci više ne kupuju nekretnine sebi za odmor, nego se sve više odlučuju za iznajmljivanje. I on je uvjeren kako je i to jedan od razloga što cijene nekretnina na obali rastu i što su više u odnosu prema ostatku Hrvatske.

Đanić podsjeća da stranci još ne mogu biti vlasnici obradivog zemljišta, no da će se i to uskoro promijeniti. "Cijene obradive plodne zemlje rastu, tako da je u Baranji prošle godine hektar prodan za 14 tisuća eura. Bilo koje zemljište da se pojavi na tržištu, proda se vrlo brzo, osobito ako se radi o česticama veće površine u komadu, recimo, desetak hektara zemlje u komadu lako se proda i za visoku cijenu. U Đakovštini je cijena nešto niža i kreće se oko deset tisuća eura po hektaru, ali je tamo i nema", tvrdi Đanić.

Pristojan život


Nikakav problem u tome što stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj ne vidi Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore. "Moramo zaštiti prostor, poštovati urbanističke planove i pametnije upravljati tim resursima, posebno na obali, jer nam je to zaista jedino što imamo. Baštinimo jednu ostavštinu, što prirodnu što povijesnu, i tu dolazi do preizgradnje", smatra Ranilović.

Drži da Hrvatska ima lošu poreznu politiku jer, uzimajući u obzir nedostatak stambenog prostora za ljude koji si nekretninu ne mogu priuštiti, dodatno se slabo oporezuje turistički najam, što u gradovima potiče ljude da grade apartmane za turizam. "Paušalni porez koji se plaća na turistički najam je minoran i kao posljedica toga događa se da stranci investiraju u apartmane. Stvari moramo usmjeriti željenim tijekom. To je pogrešna porezna politika i treba regulirati taj porezni odnos. Priuštivost nekretnina vrlo je niska, a s druge strane prodaju se samo one nekretnine koje su skupe. Podijeljenost društva je ogromna, većina nije kreditno sposobna i ne može si uopće priuštiti nekretninu", uvjeren je predsjednik HGK-ova udruženja poslovanja nekretninama.

Ta podijeljenost odražava se i na tržište nekretnina. Naime, došlo je do golemih razlika u cijenama nekretnina na obali i u Zagrebu u odnosu prema ostatku Hrvatske. "Čak i sjever Hrvatske, koji je dosta razvijen, ni blizu nema takvu potražnju kao što je na Jadranu. Neravnomjeran razvoj Hrvatske je evidentan. Imate ruralni dio koji je potpuno prazan, čak i 50 kilometara od Zagreba postoje mjesta gdje je svaka druga kuća prazna. Primjećujem da se dosta zalažemo za socijalno stanovanje i činjenica je da postoji dio Europljana kojima to može biti zanimljivo. Neko je vrijeme to bio trend u Sloveniji, kamo su dolazili engleski umirovljenici, koji su uz svoju mirovinu mogli vrlo pristojno živjeti. Više je za sada samo iznimka nego pravilo da stranci dolaze u sjeverne dijelove Hrvatske. Oni uglavnom ipak dolaze u dio vezan uz more", tvrdi Ranilović.

Ipak, primjećuje kako je u posljednje vrijeme pojačan interes za gradove u Slavoniji, a ruralna Hrvatska tu zaostaje. No uvjeren je kako je dobro da stranci kupuju, jer su tako nekretnine bar uređene, a stvaraju se i nekakvi životi, što je korisnije nego da prostor bude prazan.

Tomislav Prusina
NJEMAČKI UMIROVLJENICI U VUKOVARU
Upita stranaca za nekretnine u Slavoniji i Baranji sve je više, a Pavo Đanić smatra da će ih zbog inflacije i povećanja troškova života biti i više. Cijene nekretnina za njih su još uvijek povoljne, kaže, iznoseći primjer da su dvije obitelji iz Njemačke, koje nisu imale nikakve veze s našom zemljom, kupile nekretnine u Vukovaru, kamo su se i preselile. "Riječ je o umirovljenicima čije su mirovine za zapadne prilike niže i troškovi života u Njemačkoj bili su im veliki. Svatko od njih ima od 1000 do 1200 eura mirovine. Prodali su svoje što su tamo imali i u Vukovaru za 60 tisuća eura dobili nekretninu koja bi u Njemačkoj stajala od 200 do 300 tisuća eura. Parovi umirovljenika s takvim mjesečnim primanjima kod nas su carevi. Djeca im žive u Njemačkoj i svaka dva-tri mjeseca dolaze u posjet avionom ili automobilom. Njima je bitno da imaju dobru zdravstvenu skrb u blizini, da su im trgovine na dohvat ruke i da imaju mir, što u našim gradovima tipa Osijeka, Vukovara, Vinkovaca i jest slučaj", objašnjava Đanić. Dodaje kako im je važan i faktor sigurnosti, koji je kod nas na vrlo visokoj razini, jer se ljudi osjećaju slobodno. "Njima je nezamislivo da šeću noću gradovima slobodno, što je kod nas sasvim normalna situacija", zaključuje Đanić.

UREDITI PROSTOR
Ranilović ističe kako moramo urediti prostor, držati se prostornih planova i poštovati zakone. "Moramo se baviti time da stambeno tržište bude posljedica nekakve smišljene politike. Nikada se, od rata na ovamo, nismo time suštinski bavili, nemamo stambenu politiku ni socijalnu politiku i to je nešto na čemu trebamo sada hitno raditi da bismo oživili taj napušteni prostor i izravnali nerazmjer gradnje apartmana i gubitak stambenog prostora", ističe. Drži iznimno važnim maknuti fokus s turističkog najma i apartmana. "To je samoubilačka politika, jer dugoročno će nam gradovi na moru ostati prazni. Ni liječnik u Dubrovniku više ne može tamo živjeti jer mu je nekretnina skupa u odnosu prema Slavoniji. Mi koji se bavimo nekretninama to smo primijetili, a mislim da to trebaju primijetiti i drugi kojima je to zadaća", upozorava.

Možda ste propustili...

TRENUTNO JE 21 OSOBA HOSPITALIZIRANA

U VSŽ dvoje umrlo, 11 novih pozitivnih

AKCIJOM “SIGURNA PLOVIDBA 2022 II”

Na moru naplatili 421.000 kn kazni

NAJVEĆE TRAGIČNE NESREĆE S POGINULIMA U HRVATSKOJ

Najveće cestovne nesreće u novijoj povijesti Hrvatske

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana