Od oceanskih dubina do planinskih visova ljudi zagađuju planet sićušnim česticama plastike te je mikroplastika ušla i u naša tijela, s neizvjesnim posljedicama, upozoravaju znanstvenici. Svake se godine proizvedu milijuni tona plastike, uglavnom od fosilnih goriva. Kada završi u okolišu, plastika se razgrađuje u sve manje dijelove. "Prije deset godina nismo mogli ni zamisliti da bi moglo biti toliko mnogo mikroplastike, nevidljive ljudskom oku, i da će je biti posvuda oko nas", rekao je Jean- Francois Ghiglione, istraživač u Laboratoriju za mikrobiološku oceanografiju u Francuskoj. "I nismo mogli ni pojmiti da ćemo je pronaći u ljudskom tijelu", dodao je znanstvenik. Sada, upozorava Ghiglione, sve više otkrivamo mikroplastiku u ljudskim organima, "uključujući u plućima, slezeni, bubrezima, pa čak i u posteljici". Ne treba ni čuditi i da udišemo te čestice koje su prisutne i u zraku, posebice mikrovlakna iz sintetske odjeće.

WWF je 2019. objavio šokantno izvješće u kojem stoji da ljudi godinama konzumiraju i udišu do pet grama plastike tjedno, dovoljno za izradu bankovne kartice. Ranije ove godine UN je započeo rad na donošenju međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma za borbu protiv plastike kao globalne pošasti. Godine 2019. upotrijebljeno je 460 milijuna tona plastike, dvostruko više nego 20 godina prije. Manje od deset posto je reciklirano. Godišnja proizvodnja plastike od fosilnih goriva bi do 2060. mogla dosegnuti 1,2 milijarde tona, s otpadom koji premašuje milijardu tona, upozorila je prošli mjesec Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). H