Objavljeno 2. srpnja, 2022.
Češka je u petak preuzela rotirajuće šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom sa svim očima uprtim u Ukrajinu. Češkoj je ovo drugi put da predsjeda EU-om otkako je 2004. postala članicom.
"Ovo predsjedništvo nije se pripremalo za lijepo vrijeme, nego za loše", rekao je za AFP analitičar Pavel Havliček iz praškog Udruženja za međunarodne poslove. Češka predsjedanje EU-om preuzima iz francuskih ruku. Moto predsjedanja glasi: "Europa je zadaća". Srednjoeuropska zemlja s 10,5 milijuna stanovnika, Češka je obećala da će se uglavnom usredotočiti na pomoć Ukrajini i posljedice rata. Česi žele pomoći u obuzdavanju izbjegličke krize, pokrenuti napore za poslijeratnu obnovu, ojačati energetsku sigurnost, obrambene kapacitete i ekonomsku otpornost EU-a i poboljšati otpornost njezinih demokratskih institucija. "Česi su stekli poštovanje u inozemstvu pomaganjem Ukrajini", dodao je Havliček. Od početka invazije 24. veljače Češka je primila gotovo 400.000 ukrajinskih izbjeglica te je pružila znatnu financijsku i vojnu pomoć Kijevu. Češka je također glasan zagovaratelj sankcija protiv Rusije. Desni premijer Petr Fiala, bivši politički analitičar koji je suautor knjige o EU-u, nedavno je rekao da će pokušati organizirati samit s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem. Događaju će također nazočiti zemlje zapadnog Balkana čiji je europski put, koji podržava i Češka, u zastoju. No samit koji bi Ukrajini ponudio nešto poput Marshallova plana (američka inicijativa za pomoć u obnovi zapadne Europe nakon II. svjetskog rata) održat će se samo ako do tada rat u Ukrajini bude gotov. Politički analitičar Jiri Pehe rekao je da ovaj preduvjet čini taj projekt nerealnim.
Češka je u lošoj poziciji za raspravu o gospodarskom oporavku ili energetskoj sigurnosti, rekao je Pehe. Naime, zemlja se suočava s visokom inflacijom, nije se pridružila eurozoni i oslanja se na nuklearnu energiju koju su odbacile neke članice EU-a, uključujući Njemačku, dodao je. "Češka teško može ponuditi vodstvo u tom pogledu. Mislim da će radije posredovati na samitima ili razgovorima o tim pitanjima, dok će druge zemlje preuzeti vodeću ulogu", ističe.
Česi su skloni euroskepticizmu. Anketa koju je u ožujku provela agencija STEM po narudžbi vlade pokazala je da je samo 36 % njih zadovoljno EU-om. Fialina vlada desnog centra manje je euroskeptična od nekih svojih prethodnika, ali analitičari dovode u pitanje njezinu sposobnost da se distancira od Mađarske i Poljske. Prag ima bliske veze s obje zemlje, i sa Slovačkom, unutar tzv. Višegradske skupine. Povjerenica iz češke kvote Vera Jourova nedavno je apelirala na vladu da zauzme jasan stav prema Mađarskoj i Poljskoj uoči preuzimanja predsjedništva. Međutim, Pehe je skeptičan. "Ne vidim šansu da Češka zauzme kritičniji stav", kazao je.
Igor Bošnjak
DEVET GODINA
Podsjetimo i da je Hrvatska prije devet godina, 1. srpnja 2013., ušla u Europsku uniju, čime smo postali tada 28. punopravna članica. Hrvatskim se radnicima otvorilo tržište rada EU-a te je omogućeno financiranje projekata novcem iz fondova EU-a. Za 2023. je najavljen ulazak Hrvatska u eurozonu kao i u šengensko područje. To prvo donosi ukidanje kopnenih i pomorskih graničnih kontrola prema zemljama EU-a, a potom i onih u zračnim lukama.