Bosna i Hercegovina je, nakon glasanja u Domu naroda državnog parlamenta, napokon dobila proračun za 2022. godinu, kojim je predviđeno i financiranje provedbe izbora u listopadu. Za financiranje troškova funkcioniranja države i otplatu vanjskog duga proračunom je osigurano 1,89 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno nešto manje od milijardu eura, što je za oko 45 milijuna eura više nego što je bio proračun 2020. godine.



Zbog političkih blokada u BiH proračun za 2021. nikada nije usvojen, a država je tu godinu provela na tromjesečnim odlukama o privremenom financiranju. Zbog problema u funkcioniranju vladajuće koalicije, devet mjeseci je kasnilo i usvajanje ovogodišnjeg proračuna, pa je dovedeno u pitanje i financiranje izbora. Stoga je morao intervenirati visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, nametnuvši Vijeću ministara odluku o obvezi izdvajanja 6,8 milijuna eura namijenjenih za troškove provedbe izbora.



Sve je praćeno velikim nezadovoljstvom javnosti jer je postalo razvidno da će povećanje proračuna značiti i povećanje plaća najvišim državnim dužnosnicima. Zbog odluke Vijeća ministara da se ponovno primjenjuju stari koeficijenti za utvrđivanje osnovice plaće, dužnosnicima, poput članova Predsjedništva BiH, državnih ministara i zastupnika u parlamentu, one će rasti za više od 500 konvertibilnih maraka - oko 250 eura. "Običnim" državnim službenicima i namještenicima bit će veće za skromnih 80 KM - oko 40 eura. Postojeće odredbe priječe da se izabranim dužnosnicima tijekom mandata smanjuju plaće, a ni jedan pokušaj izmjena u parlamentu nije dobio potrebnu potporu. I sada su odbijeni takvi prijedlozi oporbe. Predsjednik SDA-a Bakir Izetbegović predbacio im je navodno predizborno politikantstvo te najavio da će SDA u redovitoj proceduri pokušati promijeniti sporni zakon. Potvrdio je da će on na izborima biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva.



Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je pak kako će njegova stranačka zamjenica Borjana Krišto biti kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok se on uopće neće kandidirati na listama za bilo koju razinu vlasti. Dodao je kako Krišto, kao aktualna dopredsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta BiH, zagovara napredak BiH prema EU-u i NATO-u. "Njezin vanjskopolitički prioritet je euroatlantski put i brza unutarnja stabilizacija stanja", rekao je. Cilj je, kaže, na listama pozicionirati mlađe dužnosnike kako bi motivirali što veći broj hrvatskih birača da iziđu na izbore. Ponovio je ocjenu da će i ovi izbori biti "oskvrnuti" ne bude li promijenjen izborni zakon. Naime, unatoč višemjesečnim pregovorima nije postignut dogovor o izbornoj reformi kojom bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata od četiri puta brojnijih Bošnjaka, a koji su na taj način u tri navrata birali Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva.



Uz novu kandidaturu Komšića, najavljuje se da će bošnjačke stranke masovno staviti hrvatske kandidate i na liste za županijske skupštine u Federaciji BiH, kako bi ih posredno birali u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. U slučaju da izaberu šestoricu od 17 u hrvatskome klubu Doma, bili bi u stanju izabrati izvršnu vlast u tome entitetu bez ijedne hrvatske stranke za koju glasuje najveći broj Hrvata. H