Knjigu književnoga kritičara Velimira Viskovića "O drugima, o sebi - Autobiografsko-memoarski zapisi" objavila je zagrebačka Naklada Ljevak. Visković u uvodu napominje kako je planirajući godinama ovu knjigu izabrao za formu u kojoj njegov život i zbivanja u njemu ne bi bili stavljeni u prvi plan jer se životi ostvaruju u relaciji s drugima.

Pišući o drugima, naglasio je, možemo govoriti o sebi, o tome kako se životi drugih odražavaju u našim životima i koja je naša uloga u njihovim životima. U knjizi su, kako navodi, iz godinama nakupljanog taloga zaborava iskopani predmeti, ljudi i događaji. Očišćena je prašina i pokušava se predočiti kako je sve to izgledalo nekoć, kad su ti ljudi bili u zenitu kreativnosti, dodaje. Podsjeća da kroz njegovu biografiju, uz ostale, defiliraju Miroslav Krleža, Igor Mandić, Slobodan Šnjader, Stanko Lasić, Mani Gotovac i Dubravka Ugrešić te napominje da je ovo knjiga literarnih zapisa, a ne historiografsko svjedočenje, čak i kad citira neke dokumente. Ponekad se, naglašava Visković, događalo da ostane detalj koji ima veću emocionalnu nosivost, jer priča traži to, iako se ispostavlja kako je stvarnost bila nešto drukčija.

Knjiga "O drugima, o sebi. Autobiografsko-memoarski zapisi" (381 str.) donosi mnogo zanimljive građe iz hrvatskoga kulturno-književnog života, a podijeljena je na 16 poglavlja - Moj direktor Krleža, Borhesovci i ja, Profesor Pranjić i priča o tome kako sam propao na fakultetu, Druženje s Mandićem, Izlet u Beograd, s Mandićem, Godina kad je otišla Mani, S Mani, u Splitu, Dobri čovjek iz Staroga Grada, Prijatelj Nelko, Drugo lice akademika Batušića, Operativni urednik Cvitan, Crveni Šac, legenda šezdesetosme, Kakva žena, kakva biografija!, Enfant terrible hrvatske književnosti, Gojko dolazi Matoš-ekspresom, Apendiks: dva životna intervjua.

Između ostaloga, već na prvim stranicama, bilježi i susret s Tomislavom Ladanom nakon zapošljavanja u Leksikografskom zavodu: "Kad smo izlazili iz Cecićeva ureda, Ladan mi pogledom pokaže na vrata do Cecićevih: E, tu vam stoluje neokrunjeni kralj jugoslavenske književnosti. Znate, mi smo vam zemlja koja ima apsolutnog monarha u politici, pa je to sve preslikano i na književnost: ima prostora samo za jednoga!"

Velimir Visković rođen je 1951. u Drašnicama kraj Makarske. Diplomirao je 1973. jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977. Od 1976. kontinuirano radi u leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Bio je utemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatskog društva pisaca te potpredsjednik Hrvatskog centra PEN-a. Objavio je više knjiga, među kojima i knjigu "Pozicija kritičara". H