Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.

Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još "dugo vrijeme".

"Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi", rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.

No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.

Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.

"Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine", rekla je Haines.

Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja.

"Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići", rekla je.

Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage "ostvaruju postupne dobitke, bez proboja".

Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.

Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je.

"Tijekom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini", rekla je Haines.

"U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno", nastavila je.

Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, "prouzročiti slabljenje otpora iznutra", rekla je Haines.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je Moskva otvorena za dijalog o strateškoj stabilnosti i neširenju nuklearnog oružja.

Unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu, i Moskva i Washington naglasili su važnost nastavka komunikacije o pitanju nuklearnog oružja.

Dvije zemlje daleko su najveće svjetske nuklearne sile s ukupno oko 11.000 nuklearnih bojevih glava.

„Rusija je otvorena za dijalog o osiguranju strateške stabilnosti, očuvanju režima neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanju situacije u području kontrole naoružanja“, kazao je Putin na pravnom forumu u rodnom gradu Sankt Peterburgu.

Rekao je da će napori zahtijevati “mukotrpan udruženi rad“ i ići u smjeru sprječavanja ponavljanja “onoga što se danas događa u Donbasu“.

Ruski čelnik tvrdi da je Moskva napala Ukrajinu kako bi zaštitila od progona etničke Ruse i govornike ruskog jezika u istočnoj regiji Donbas. Te je tvrdnje ponovio u četvrtak optužujući Ukrajinu za “zločine protiv čovječnosti“. 

Ukrajina i zapad kažu da je ruska invazija na susjeda bila ničim izazvan čin agresije s ciljem zauzimanja ukrajinskog teritorija i svrgavanja predsjednika Volodimira Zelenskija. H